Bahami

Bahami Commonwealth of The Bahamas
Zastava
Himna: "March On, Bahamaland"
Položaj Bahama na karti Položaj Bahama
Glavni i najveći grad		Nassau 25°04′41″N 77°20′19″W
Službeni jezik		engleski
Državno uređenje		Unitarna parlamentarna ustavna monarhija
• Monarh		Charles III
• Generalni guverner		Dame Cynthia A. Pratt
• Premijer Bahama		Philip Davis
Zakonodavstvo		Parlament
• Gornji dom		Senat
• Donji dom		Zastupnički dom
Nezavisnost		od Ujedinjenog Kraljevstva
• Priznato		10. juli 1973.
Površina
• Ukupno		13.880 km2 (156)
• Vode (%)		28
Stanovništvo
• Ukupno (2022)		398.165 (171)
• Gustoća		39,8/km2 (181)
BDP (PKM)		2024
• Ukupno		$18,989 milijardi (153)
• po stanovniku		$46.524 (46)
BDP (nominalni)		2024
• Ukupno		$14,390 milijardi (146)
• po stanovniku		$35.257 (29)
HDI (2023)		0,820 (sabilno) (66)
Valuta		Bahamski dolar
Vremenska zona		UTC−05:00
• Ljeti (DST)		UTC−04:00
Pozivni broj		+1-242
Internetska domena		.bs

Bahami, zvanično Commonwealth Bahami su ostrvska država na Karibima, smještena unutar Lukajskog arhipelaga u Atlantskom okeanu. Obuhvata arhipelag od 700 ostrva i više od 2.500 manjih ostrvaca (grebena) u Atlantskom okeanu, a nalazi se sjeverno od Kube, sjeverozapadno od ostrva Hispaniola (podijeljenog između Dominikanske Republike i Haitija) i ostrva Turks i Caikos, jugoistočno od američke savezne države Floride i istočno od ostrvskog lanca Florida Keys. Glavni i najveći grad je Nassau, smješten na ostrvu New Providence. Kraljevske odbrambene snage Bahama (Royal Bahamas Defence Force) navode da teritorija Bahama obuhvata 470,000 km² okeanskog prostora.

Bahamska ostrva su vijekovima bila naseljena narodima Aravak i Lucayan– ogrankom naroda Taíno koji je govorio aravakanskim jezicima. Kristofor Kolumbo bio je prvi Evropljanin koji je ugledao ova ostrva; on je 1492, stupivši na ostrvo San Salvador (koje su Lukajci nazivali Guanahaní), po prvi put kročio na tlo Novog svijeta. Kasnije je Kraljevina Španija odvela autohtone Lukajce na Hispaniolu i tamo ih porobila, zbog čega su Bahamska ostrva, u periodu od 1513. do 1648, bila uglavnom nenaseljena. Godine 1649. engleski kolonisti s Bermuda, poznati kao "Eleuteranski avanturisti" (Eleutheran Adventurers), naselili su se na ostrvu Eleuthera.

Bahami su 1718. postali krunska kolonija Kraljevine Velike Britanije, nakon što su Britanci odlučno suzbili piratstvo. Nakon Američkog rata za nezavisnost, britanska kruna je na Bahame preselila hiljade američkih lojalista; oni su sa sobom doveli robove i na dodijeljenom zemljištu osnovali plantaže. Od tog perioda pa nadalje, afrički robovi i njihovi potomci činili su većinu stanovništva. Britanci su ukinuli trgovinu robljem 1807. Ropstvo na Bahamima ukinuto je tek 1834, ali su Bahami još 1818. postali utočište u kojem su afrički robovi, pristigli izvan Britanske Zapadne Indije, sticali slobodu. Kraljevska ratna mornarica naseljavala je na ostrva Afrikance oslobođene s ilegalnih brodova za prevoz robova, dok su neki robovi iz Sjeverne Amerike, kao i pripadnici plemena Seminole, bježali na Bahame s Floride. U tom periodu, Bahamci su priznavali slobodu robovima koji su se nalazili na brodovima drugih nacija što bi pristali u njihovu zemlju. Danas crni Bahamci čine 90 posto stanovništva, koje broji 400.516 ljudi.

Bahami su 1973. postali nezavisna kraljevina u okviru Komonvelta, odvojena od Ujedinjenog Kraljevstva. Prvi premijer bio je Lynden Pindling. Na čelu Bahama nalazi se kralj Charles III, a njega zastupa Generalni guverner. Bahami zauzimaju četrnaesto mjesto u Amerikama po visini bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika. Ekonomija se zasniva na turizmu i offshore finansijskim uslugama. Iako se Bahami nalaze u arhipelagu Lukajan, a ne u Karipskom moru, ipak se smatraju dijelom šire karipske regije. Bahami su punopravna članica Karipske zajednice (CARICOM), ali nisu dio Jedinstvenog tržišta i ekonomije CARICOM-a.

Etimologija

Naziv Bahami je preuzet iz španskog jezika, baja mar (prev. plitko more, oseka). Ime se često povezuje i sa lokalnim nazivom Guanahani, čije značenje još uvijek nije objašnjeno.

Historija

Taino narod se doselio na južne dijelove Bahama sa Kube i Hispaniole još u 11. vijeku. Oni su na Bahamaima poznati kao Lucayani. Smatra se da je prilikom prvog dolaska Kolumba na Bahame 1492. na otocima živjelo oko 30.000 Lucayana. Veliki broj starosjedilaca je umro, nakon dolaska Španaca, ali ne od njihove surovosti prema domorocima, već od slabog imuniteta i različitih bolesti, u prvom redu boginja. Tokom 18. i 19. stoljeća Bahami su bili raj za pirate, uključujući i okrutnog Crnobradog ( Edward Teach). Kako bi uništila "Piratsku republiku", Velika Britanija je Bahame proglasila kraljevskom kolonijom 1718. Tokom Rata za nezavisnost SAD-a i poznate bitke kod Yorktowna u kojoj je Britanija poražena, španska flota je ušla u glavni grad Nassau i okupirala ga 1722. godine. Prema odredbama Pariskog dogovora iz 1783. Španija se morala povući s Bahama. Britansko carstvo je 1. augusta 1834. ukinulo ropstvo, a na Bahamima je taj proces završio i ranije, 1807.

Tokom 20. vijeka najpoznatija ličnost Bahama je bio Edward VIII, guverner Bahama od 1940-1945. (poznat kao Duke of Windsor). Poslije Drugog svjetskog rata počelo je i osamostaljivanje Bahama od britanske krune. Već pedesetih godina 20. stoljeća formiraju se prve političke stranke. Britanski parlament je otočje proglasio 1964. kao samoupravljajuće, sa sirom Rolandom Symonetteom kao svojim prvim premijerom. Velikoj pažnji ovog otoka doprinijet će i film, s obzirom na to da su na Bahamima snimana dva poznata filma, treći film Jamesa Bonda, "Thunderball" i film Beatelsa, "Help".

Godine 1973. Bahami su postali zvanično nezavisna država, ali kao član Commonwaealtha nacija.

Vlada i politika

Bahami su parlamentarna konstitucionalna monarhija kojom upravlja kralj Bahama, Charles III. Politička i pravna tradicija je jako slična onoj u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Politička moć je u rukama dvodomnog parlamenta, koji se sastoji od 38 članova donjeg doma i 16 članova Senata. Glava vlade je predsjednik, koji je lider partije, koja ima najviše članova u donjem domu.

Bahami imaju dvopartijski sistem u kojem dominira lijevičarska i desničarska stranka, s obzirom na to da ostale mnogobrojne stranke nisu u mogućnosti osvojiti glasove na izborima za parlamentarnu skupštinu.

Ljudska prava koja su zaštićena Ustavom su: pravo na slobodu govora, štampe, vjere, udruženja i pokreta. Iako se Bahami ne nalaze u regiji Kariba, član su Karipske zajednice.

Administracija

Okruzi, tj. distrikti Bahama imaju sistem lokalne samouprave svugdje, osim u Nju Providensu (u kojem živi oko 70% populacije Bahama) kojim upravlja direktno centralna vlada. Ukupno postoji 38 distrikta u kojima se izbori održavaju svakih pet godina.

Vojska

Bahami nemaju svoju vojsku niti zračne snage. Vojska ove države je uključena u okvir Kraljevskih odbrambenih snaga Bahama (engl. RBDF- Royal Bahamas Defence Force). RBDF ima zadatak da brani Bahame, čuva njihov integritet, zaustavi trafiku drogom, ilegalna useljavanja, očuva resurse itd. u skladu sa zakonom. RBDF je nastao 31. marta 1980.

Zastava

Nacionalna zastava Bahama

Grb Bahama

Glavna stranica: Zastava Bahama

Boje i dizajn zastave Bahama simboliziraju sliku i ljude ove države; dizajn označava prirodno okruženje (sunce, pijesak i more) te ekonomski i društveni razvitak. zastava se sastoji iz crnog jednakostraničnog trougla na pozadini koja se sastoji iz tri jednake pruge. Srednja je zlatne boje, a dvije vanjske su submarinsko-plave.

Jaka crna boja predstavlja snagu ujedinjenih ljudi. trokut okrenut prema tijelu zastave simbolizira odlučnost bahamskog naroda u njegovom procesu nezavisnosti. Boje pozadine simboliziraju more i pijesak.

Grb

Glavna stranica: Grb Bahama

Grb Bahama opisuje ljude ovog otočja. Bahamski grb sadrži štit sa nacionalnim simbolima u sredini. Štit drže marlin i flamingo, s obzirom na to da su oni nacionalne životinje Bahama. Flamingo stoji na zemlji, dok je marlin na moru. To ukazuje na geografiju države.

Na vrhu štita je školjka, što predstavlja različiti morski svijet bahamskih otoka. Školjka se nalazi na kacigi. U samom centru štita je brod Kristofora Kolumba-Santa Maria, koja pliva ispod sunca. Na dnu štita je na transparentu ispisan i moto Bahama "Forward, Upward, Onward Together." (prev. Zajedno, naprijed, više i dalje)

Geografija

Država leži između  20° i 28° sjeverne geografske širine, i 72° i 80° zapadne geografske dužine. 1864. godine, guverner Bahama je izjavio da se u sklopu kolonije nalazi 29 ostrva, 661 koraljni greben i 2,387 stijena.

Bimini je najbliže ostrvo SAD-u. Ovo ostrvo je poznato i kao kapija Bahama. Inagua je najjugoistočnije ostrvo. Androsovo ostrvo je najveće površinom. Među ostalim poznatim ostrvima ubrajaju se: Eleuthera, Cat Island (Mačije ostrvo), Long Island (Dugo ostrvo), San Salvador Island (Ostrvo svetog spasa), Exuma, Mayaguana... Glavni grad, Nassau se nalazi na ostrvu New Providence.

Sva ostrva su niska i ravna, sa nadmorskom visinom koja rijetko prelazi 20 m. Najviša tačka države je Mt. Alvernia (raniji naziv- Como Hill) na Cat Islandu, s visinom od 63 m.

Klima i vegetacija

Bahami pripadaju tropskom savanskom klimatu prema Kepenovoj klasifikaciji klima, ili međunarodono poznato kao skupina Aw. Nikada nije zabilježena neka hladnoća niti smrzavanje od niskih temperatura. Razlog ove klime leži u geografskom položaju države. Karipska regija i isturenost prema Atlantiku. Jedan od najznačajnijih faktora klime Bahama je topla Golfksa morska struja koja zapljuskuje obale otoka. Kao u većem dijelu tropskih klimata, pa tako i na Bahamima, sezonske kiše uvijek prati sunčano vrijeme, a ljeto je najsušnije godišnje doba. Bahami su najduži period sušni i sunčani i u prosijeku imaju oko 3000 sati sunčanog vremena godišnje. Razlika između najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca je svega 5 °C. Bahami su česta meta brojnih tropskih oluja i uragana. 1992. god. uragan Andrew prešao je preko sjevernih otoka, a uragan Floyd je 1999. prešao preko istočnih otoka Bahama.

Prosječne mjesečne temperature

Januar 23 °C	Februar 23 °C	Mart 24 °C	April 26 °C	Maj 27 °C	Juni 28 °C	Juli 28 °C	Avgust 28 °C	Septembar 28 °C	Oktobar 27 °C	Novembar 26 °C	Decembar 24 °C

Privreda

Bahami zavise od turizma, kao glavne privredne aktivnosti. Usluge u turizmu zapošljavaju oko polovinu radno aktivnog stanovništva. Turizam ostvaruje i oko 60% BDP-a. 2012. godine Bahame je posjetilo oko 5.8 miliona posjetitelja. Druga najznačajnija djelatnost je bankarstvo, odnosno financijske usluge, koje ostvaruju oko 15% BDP-a. Bahami imaju jedan od najviših brutosruštvenih proizvoda po glavi stanovnika u Americi. BDP iznosi preko $23.000.

Stanovništvo

Na Bahamima živi 391.232 stanovnika (stanje: 2016), od čega je 25,9% mlađe od 14 godina. 67,2% stanovništva je zrelo, tj. između 15-64 godine, a samo 6,9% je starog stanovništva koje ima preko 65 godina. Prema podacima iz 2010. stopa rasta stanovništva je 0,925%. Natalitet je iznosio 17,81‰, a mortalitet 9,35‰. Bahami su migracijama gubili stanovništvo. Tako da je stepen migracije iznosio -2,13‰. Prosječna dužina života je bila 69,87 godina, i to za žene 73.49, a za muškarce 66.32. Stepen fertilnosti je 2.0 djeteta po jednoj ženi.

Etničke skupine

Na Bahamima živi više etničkih skupina. Afrobahamsko stanovništvo svoje korijene vuče iz Zapadne Afrike. Prvo crnačko stanovništvo na otočju su bili robovi koji su se oslobodili ropstva i došli s bermudskog otoka. Danas je afrobahamsko stanovništvo dominantno na otoku i čini 85% ukupne populacije.

Prema popisu stanovništva iz 2010. na Bahamima je živjelo ukupno 16,598 pripadnika bijele rase. Evrobahamskog stanovništva je bilo 38,000. Evrobahamsko stanovništvo vodi porijeklo od engleskih puritana i američkih lojalista koji su se doselili u periodu tokom Rata za nezavisnost. Danas evropeidi čine 12% populacije. Na samom početku 20. stoljeća nekoliko Grka se doselilo kako bi doprinijeli razvoju industrije. Oni su razvili svoju malobrojnu ali razvijenu grčko-bahamsku kulturu. Danas na Bahamima živi manje od 1% Grka.

U etničkom smislu ovdje živi 85% afrikanaca, 12% evropeida, 3% azijata i latinoamerikanaca. U religijskom smislu, otok je homogen , jer dominiraju hrišćani. Baptista je oko 35,4%, anglikanaca 15,1%, rimokatolika 13.5%.

Zvanični jezik otočja je engleski, koji pričaju bahamskim dijalektom. 98,2% stanovništva je pismeno, prema podacima iz 1995.

Najveći gradovi Bahama

1	Nassau	New Providence	238 132
2	Freeport	Grand Bahama	47 085
3	West End	Grand Bahama	13 004
4	Coopers Town	Abaco	9 069
5	Marsh Harbour	Abaco	5 728
6	Freetown	Eleuthera	4 222
7	High Rock	Grand Bahama	3 827
8	Andros Town	Andros Island	2 318
9	Spanish Wells	Eleuthera	1 805
10	Clarence Town	Long Island	1 705

Sport

Sport je prepoznatljiv znak bahamske kulture. Nacionalni sport je jedrenje. Bahamski

Kultura

Kultura Bahama je mješavina afričke, britanske i američke kulture. U manje razvijenim "vanjskim" otocima, popularne rukotvorine uključuju košare spravljene od palminih listova. Isti materijal se koristi za izradnju šešira i torbi koji su omiljeni kod turista. U popularne predmete spadaju i tzv. "voodo lutke", čija proizvodnja je, međutim, više produkt stranih utjecaja nego domaće kulture.

Poseban vid zabave na Bahamima predstavlja junkanoo, šarolika ulična parada s muzikom i plesom koja se održava uglavnom u Nassauu na Dan darova i za Novu godinu. Junkanoo se proslavlja i za druge praznike, kao što je Dan emancipacije. Mnoga naselja na Bahamima održavaju tradiciju regata, kada Bahamljani koriste tradicionalne drvene brodove da se otisnu na pučinu i plove jedan ili više dana.

Što se tiče bahamske kuhinje, ona je mješavina karipske, evropske i afričke. Neka naselja na otočju održavaju festivale koji su povezani s određenim tradicionalnim kulturama hrane te regije, kao što su "Festival ananasa" u Gregory Townu.

Bahamska kultura je bogata pričama, legendama, tradicionalnim vjerovanjima i folklorom. Neka od najpoznatijih legendi na Bahamima uključuju i Luscu, morsko čudovište za koje se kaže da živi u impozantnim "plavim rupama" kod Androsa, te čikčarni, sovoliko legendarno biće koje se krije u šumi. Prema legendi, putnik koji sretne čikčarniju i prema njoj se ophodi lijepo, bit će nagrađen srećom, a u suprotnom, nesrećom i teškim vremenima.

Neki od najpoznatijih pisaca Bahama jesu: Susan Wallace, Percival Miller, Robert Johnson, Raymond Brown, O.M. Smith, William Johnson, Eddie Minnis i Winston Saunders.

Dodatna literatura

Opća historija

• Boultbee, Paul G. The Bahamas. Oxford: ABC-Clio Press, 1990.
• Cash, Philip; Don Maples, Alison Packer. The Making of The Bahamas: A History for Schools. London: Collins, 1978.
• Craton, Michael. A History of The Bahamas. London: Collins, 1962.
• Craton, Michael and Saunders, Gail. Islanders in the Stream: A History of the Bahamian People. Athens: University of Georgia Press, 1992
• Collinwood, Dean. "Columbus and the Discovery of Self", Weber Studies, Vol. 9 No. 3 (Fall) 1992: 29–44.
• Dodge, Steve. Abaco: The History of an Out Island and Its Cays, Tropic Isle Publications, 1983.
• Dodge, Steve. The Compleat Guide to Nassau, White Sound Press, 1987.
• Miller, Hubert W. "The Colonization of The Bahamas, 1647–1670". The William and Mary Quarterly 2 no. 1 (January 1945): 33–46. doi:10.2307/1920686. JSTOR 1920686.
• Wood, David E., comp., A Guide to Selected Sources to the History of the Seminole Settlements of Red Bays, Andros, 1817–1980, Nassau: Department of Archives

Ekonomska historija

• Block, Alan A. Masters of Paradise, New Brunswick and London, Transaction Publishers, 1998.
• Johnson, Howard. The Bahamas in Slavery and Freedom. Kingston: Ian Randle Publishing, 1991.
• Johnson, Howard. The Bahamas from Slavery to Servitude, 1783–1933. Gainesville: University of Florida Press, 1996.
• Storr, Virgil H. Enterprising Slaves and Master Pirates: Understanding Economic Life in the Bahamas. New York: Peter Lang, 2004.

Društvena historija

• Collinwood, Dean. "Terra Incognita: Research on the Modern Bahamian Society", Journal of Caribbean Studies, Vol. 1, Nos. 2–3 (Winter) 1981: 284–297.
• Collinwood, Dean. "Problems of Research and Training in Small Islands with a Social Science Faculty", in Social Science in Latin America and the Caribbean, UNESCO, No. 48, 1982.
• Collinwood, Dean. "The Bahamas", chapters in Jack W. Hopkins, ed., Latin American and Caribbean Contemporary Record, Vols. 1,2,3,4, Holmes and Meier Publishers, 1983, 1984, 1985, 1986.
• Collinwood, Dean. "Writers, Social Scientists and Sexual Norms in the Caribbean", Tsuda Review, No. 31 (November 1986): 45–57.
• Collinwood, Dean and Steve Dodge. "Political Leadership in the Bahamas", The Bahamas Research Institute, No.1, May 1987.
• Collinwood, Dean and Steve Dodge. Modern Bahamian Society, Caribbean Books, 1989.
• Collinwood, Dean. The Bahamas Between Worlds, White Sound Press, 1989.
• Collinwood, Dean and Rick Phillips, "The National Literature of the New Bahamas", Weber Studies, Vol. 7, No. 1 (Spring 1990): 43–62.
• Collinwood, Dean. "The Bahamas", in The Whole World Handbook 1992–1995, 12th ed., New York: St. Martin's Press, 1994.
• Curry, Jimmy. To the Rescue/First Bahamian Rap/Hip Hop Song. Royal Crown Records, 1985.
• Curry, Jimmy. Filthy Rich Gangster/First Bahamian Movie. Movie Mogul Pictures: 1996.
• Dodge, Steve, Robert McIntire and Dean Collinwood. The Bahamas Index, White Sound Press, 1989.
• Johnson, Wittington B. Race Relations in the Bahamas, 1784–1834: The Nonviolent Transformation from a Slave to a Free Society, Fayetteville: University of Arkansas, 2000.
• Saunders, Gail. Bahamas Society After Emancipation. Kingston: Ian Randle Publishing, 1990.
• Saunders, Gail. The Social Life in the Bahamas 1880s–1920s. Nassau: Media Publishing, 1996.
• Shirley, Paul. "Tek Force Wid Force", History Today 54, no. 41 (April 2004): 30–35.

Vanjski linkovi

• Službeni sajt
• Bahami na CIA World Factbook