Prijeđi na sadržaj

Gvatemala

Uredi poveznice
Izvor: Wikipedija
Republika Gvatemala
República de Guatemala
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
"El País de la Eterna Primavera"
("Zemlja vječnog proljeća")
Himna
¡Guatemala feliz...!
(službeno: Himno Nacional de Guatemala)

Položaj Gvatemale u Srednjoj Americi

Ortografska karta Gvatemale
Glavni grad Guatemala
14°38′N 90°30′W / 14.633°N 90.500°W / 14.633; -90.500
Najveći grad Guatemala
Službeni jezik španjolski
Državni vrh
 - Vrsta republika s predsjedničkom vladom
 - Predsjednik Bernardo Arévalo
Neovisnost od Španjolske,
15. rujna 1821.
Površina 107. po veličini
 - ukupno 108.889 km2
 - % vode 0,4 %
Stanovništvo 69. po veličini
 - ukupno 12.728.111 (2007.)
 - gustoća 129/km2
BDP (PKM) procjena 2012.
 - ukupno 74,844 milijardi USD (78.)
 - po stanovniku 5.079 USD (118.)
Valuta kvecal (GTQ) (100 centavosa)
Pozivni broj +502
Vremenska zona UTC -6
Vršna domena .gt

Republika Gvatemala država je u Srednjoj Americi, koja izlazi na Tihi ocean i Karipsko more. Na kopnu graniči s četiri države: Meksikom, Belizeom, Hondurasom i Salvadorom. Neovisna je od 1821. godine.

Etimologija

[uredi | uredi kôd]

Naziv "Guatemala" dolazi iz nahuatlanske riječi Cuauhtēmallān, koja znači "mjesto mnogo drveća", izvedenica od k'iche'ske riječi za "mnogo drveća"[1][2] ili, vjerojatno još preciznije, za stablo Cuate/Cuatli roda Eysenhardtia. Naziv je izvorno koristio narod Mexica govoreći o kaqchikelskom gradu Iximcheu, ali značenje se proširilo na cijelu zemlju tijekom španjolskog kolonijalnog razdoblja.[3][4]

Službeno ime zemlje je Republika Gvatemala (República de Guatemala) od izdavanja dekreta od 21. ožujka 1847., a prije toga bio je Država Gvatemala (Estado de Guatemala) od 17. travnja 1839.[5]

Povijest Gvatemale

[uredi | uredi kôd]
Ruševina Maja u Tikalu, hram II

Pretkolumbovsko razdoblje

[uredi | uredi kôd]

Prvi dokazi o ljudskim naseljenicima u Gvatemali sežu barem do 12.000. pr. Kr. Postoje neki dokazi da je bilo života još 18.000 godina prije Krista, kao što su vrhovi strijela od opsidijana pronađeni u različitim dijelovima zemlje.[6] Postoje arheološki dokazi da su rani doseljenici Gvatemale lovci-sakupljači, ali uzorci peluda iz Peténa i s Pacifika ukazuju na to da se uzgoj kukuruza razvio do 3500 g. prije Krista.[7]

Arheolozi su podijelili pretkolumbovsku povijest Srednje Amerike na 3 razdoblja: pretklasično od 2000 g. prije Krista do 250 nakon Krista, klasično 250. – 900. nakon Krista i postklasično 900. – 1500. nakon Krista.[8] Donedavno se smatralo da su u pretklasičnom razdoblju, živjeli poljoprivrednici u malim selima. Nedavno je otkrivena spomenička arhitektura tog razdoblja, kao u gradovima Miradorskog bazenaNakbéa, Xulnala, El Tintala, Wakne i El Miradora, poput žrtvenika u La Blanci, San Marcos. El Mirador je bio najveći naseljeni grad u pretkolumbijskoj Americi. Mirador je bilo prvo političko organiziranje države u Americi, nazvane Kraljevstvo Kaan u antičkim tekstovima. Bilo je 800 gradova, a svi su bili povezani nasipnim cestama, pokazujući moć na drugim majanskim gradovima u regiji.[9] El Mirador je imao dvotračne ceste 40 metara široke te između dva i pet metara visoke, formirajući ono što danas istraživači smatraju prvim svjetskim sustavom autocesta ili superautocesta.[10]

Nakbé, ostaci palače u Mirador Basinu, Petén.

Klasično razdoblje odgovara civilizaciji Maya. Predstavljeno je brojnim lokacijama diljem Gvatemale, iako je najveća koncentracija je u Peténu. Ovo razdoblje karakterizira razvoj neovisnih gradova-država i kontakt s drugim kulturama Srednje Amerike. Trajalo je do 900. godina, nakon čega je propala klasična civilizacija Maya. Maje su napustili brojne gradove u središnjim nizinama ili umrli od gladi uzrokovane sušom. Uzrok propasti temom je debata. Teorija o suši dobija na snazi jer iza nje stoje dokazi kao što su dna jezera, drevni pelud i ostalo.[11] Niz produženih suša u krajevima koji su sezonski pustinjske su razlogom za koji se smatra da je decimirao Maje, koji su se oslanjali na redovne kiše koje su održavale njihovo brojno stanovništvo.[12]

Dne 1. veljače 2018. godine u gvatemalskim prašumama arheolozi su otkrili preko 60 000 majanskih građevina.[13][14][15] Znanstvenici raspravljaju o uzrocima propasti Maya.

Španjolska kolonizacija

[uredi | uredi kôd]
Kapucinski konvent u Gvatemali

Po dolasku u ono što se zove Novi svijet, Španjolska je početkom 1519. poslala nekoliko ekspedicija na Gvatemalu. Hernán Cortés, koji je vodio španjolska osvajanja u Meksiku, dodijelio je dozvolu kapetanu Gonzalu de Alvarado i njegovom bratu Pedru de Alvaradu da osvoje ovu zemlju. Tijekom kolonijalnog razdoblja, Gvatemala je bila generalna kapetanija (Capitanía General de Guatemala) kao dio Potkraljevstva Meksiko unutar Španjolske. Ova regija nije bila bogata mineralima (zlato i srebro) kao Meksiko i Peru te ju se nije smatralo važnom. Glavni proizvodi su šećerna trska, kakao, plava boja añil i crvena boja cochineal koja se dobiva od kukaca. Prvi glavni grad je dobio ime Tecpan Guatemala, osnovan 25. srpnja 1524. s imenom Villa de Santiago de Guatemala i bio je smješten u neposrednoj blizini Iximché. 11. rujna 1541. grad Ciudad Vieja je potopio katastrofalni lahar iz vulkana Ague (majanski Junajpú), zbog čega se premjestio glavni grad u dolinu Panchoy (Valle de Panchoy ili Valle del Tuerto), gdje je promijenio ime u Santiago de los Caballeros de Guatemala (danas Antigua Guatemala). Godine 1542. regija je formalno organizirana u Generalnu kapetaniju Gvatemale, administrativnu cjelinu unutar Vicekraljevstva Nove Španjolske. Obuhvaćala je današnju Gvatemalu, Belize, Salvador, Honduras, Nicaragvu, Kostariku i meksičku državu Chiapas.[16][17]

Neovisnost i 19. stoljeće

[uredi | uredi kôd]

Dana 15. rujna 1821. Gvatemala je proglasila svoju nezavisnost od Španjolske, ali je uklopljena u meksičko Carstvo, koje je dvije godine kasnije raspušteno.

Politika Gvatemale

[uredi | uredi kôd]

Gvatemala je predsjednička republika, pri čemu je predsjednik Gvatemale istodobno predsjednik države i predsjednik vlade. Izvršnu vlast vrši predsjednik i vlada koju imenuje. Zakonodavnu vlast vrši Kongres Republike. Sudstvo je neovisno. Alvaro Colom je predsjednik Gvatemale od 14. siječnja 2008.

Departmani Gvatemale

[uredi | uredi kôd]
  1. Alta Verapaz
  2. Baja Verapaz
  3. Chimaltenango
  4. Chiquimula
  5. Petén
  6. El Progreso
  7. El Quiché
  8. Escuintla
  9. Guatemala
  10. Huehuetenango
  11. Izabal
  1. Jalapa
  2. Jutiapa
  3. Quetzaltenango
  4. Retalhuleu
  5. Sacatepéquez
  6. San Marcos
  7. Santa Rosa
  8. Sololá
  9. Suchitepéquez
  10. Totonicapán
  11. Zacapa

Gospodarstvo Gvatemale

[uredi | uredi kôd]
Tržnica u Gvatemali

Prema CIA World Factbook prihod Gvatemale po stanovniku je 5000 USD, međutim, ta zemlja se u razvoju i dalje suočava s mnogim socijalnim problemima i među 10 je najsiromašnijih zemalja u Latinskoj Americi. Distribucija dohotka ostaje vrlo neravnomjerna. Dio stanovništva živi ispod granice siromaštva. Nezaposlenih je preko 400.000 (3,2 %).

U posljednjih nekoliko godina u sektoru izvoznika netradicionalnih proizvoda brzo raste i ima više od 53 posto izvoza. Neki od glavnih proizvoda za izvoz su kava, voće, povrće, cvijeće, rukotvorine, odjeća i ostalo. Poljodjelstvo je glavni izvor gvatemalskog bogatstva. Glavni su proizvodi kava, banane, pamuk, šećer i začin kardamon. Kava kao zlatna kultura istisnula je banane kao glavni izvozni artikl. Ona pokriva 40 % državnog izvoza.

Stanovništvo Gvatemale

[uredi | uredi kôd]

Više od polovice stanovnika Gvatemale potomci su Maja i mješanci mestici, poznatih pod lokalnim nazivom Ladinos (potomci Španjolaca i raznih majanskih plemena). Stanovništvo je poglavito ruralno, rimokatoličko, manjim dijelom protestantsko i islamsko (1200) te pripadnici tradicionalnih majanskih religija. Prema popisu iz 2002. Gvatemala ima 13.314.079 stanovnika. Etnički sastav je šarolik. Bijelaca ima oko 12 % i njima je španjolski materinji jezik. 3 186 429 gvatemalskih državljana govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim (42,8 % od ukupnog stanovništva), a najrasprostranjeniji je k'iche' majanski (1 000 000).

Ruralno stanovništvo pripada domorodačkim indijanskim zajednicama, poglavito Maya-Quiché, to su: Achí, oko 58.000 (1995.) oko Rabinala u Baja Verapazu; Rabinal; Tzutuhil kod jezera Atitlán; Kekchí ili po ortografiji Maja Q'eqchi u departmanima Alta Verapaz, Petén, Quiché i Izabal; Mame; Pokomam kod grada Guatemala i u departmanu Jalapa; Ixil u departmanu Quiche; Quiché; Aguacatec u departmanu Huehuetenango; Cakchiquel u departmanu Chimaltenango; Chicomuceltec, tek manja zajednica, pretežno žive u Chiapasu; Chortí, blizu granice sa Hondurasom; Chuje, u Huehuetenangu; Garifuna ili Crni Karibi žive u Gvatemali tek u selima Livingston i Puerto Barrios na obali Gvatemale; Itzá, uz jezero Petén Itzá; Jacaltec u Huehuetenangu; Kanjobal i Zapadni Kanjobal ili Akatek u Huehuetenangu; Mopán, departman Petén; Pokonchi u departmanu Baja Verapaz i oko San Cristobala; Sakapultek u departmanu Quiché i Sipakapense u departmanu San Marcos, ogranci su Quichea; Tacaneco iz San Marcosa i Tektiteco Mame iz Tectitána; Uspantec iz departmana Quiché; Xinca; Chalchiteco.

Zemljopis Gvatemale

[uredi | uredi kôd]

Gvatemala je u srednjem dijelu brdovita, nizine postoje u južnom priobalju i u sjevernom Peténu. Dva planinska lanca djele zemlju na tri glavne regije: na gorje (planine); Pacifičku obalu (južno od brda) i regiju Petén (sjeverno od planina). Svi veći gradovi su smješteni u gorju i na Pacifiku. Te tri regije se razlikuju u klimi, nadmorskoj visini, i krajoliku, pružaju dramatični kontrast između tople i vlažne tropske nizine i hladnijih brdskih vrhova. Vulkan Tajumulco na 4220 metara je najviša točka u srednjoj Americi. Rijeke su kratke i plitke u Pacifičkom porječju, a veće i dublje u porječju Karipskog mora.

Kultura Gvatemale

[uredi | uredi kôd]

U gradu Guatemala ima mnogo knjižnica i muzeja, uključujući i Državni arhiv, Narodnu knjižnicu i muzej Arheologije i Etnologije koji ima veliku zbirku artefakata Maya. Postoje privatni muzeji, kao što su Muzej domorodačkog tekstila i odjeće (Museo Ixchel del Traje Indigena), koji se fokusira na tekstil, te Muzej Popol Vuh (Museo Popol Vuh), koji se fokusira na umjetnost Maya. Oba muzeja su smještena unutar kampusa sveučilišta Francisco Marroquín. Gotovo svaka od 329 općina u zemlji ima mali muzej.

Glazba

[uredi | uredi kôd]

Glazba Gvatemale obuhvaća niz stilova i izraza. Maje su imale intenzivnu glazbenu praksu, kao što je dokumentirano spomenicima. Gvatemala je bila jedna od prvih regija u Novom svijetu koja je uvela europsku glazbu 1524. Mnogi skladatelji iz renesanse, baroka, klasičnih, romantičnih i suvremenih glazbenih stilova su pridonijeli radovima svih žanrova. Marimba je nacionalni instrument koji je razvio veliki repertoar za vrlo atraktivne komade koji su popularni više od jednog stoljeća.

Poznati Gvatemalci hrvatskog podrijetla

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Campbell 1997. Pogreška u predlošku sfn: ne postoji izvor s oznakom: CITEREFCampbell1997 (pomoć)
  2. ↑ Troika study abroad programs 2006. Pogreška u predlošku sfn: ne postoji izvor s oznakom: CITEREFTroika_study_abroad_programs2006 (pomoć)
  3. ↑ Carmack, Robert M. 1981. The Quiché Mayas of Utatlán: The Evolution of a Highland Guatemala Kingdom. Civilization of the American Indian series, no. 155. University of Oklahoma Press. Norman. ISBN 978-0-8061-1546-7. OCLC 6555814
  4. ↑ Metcalfe, Jessica. 2005. Multiple Histories: The Archaeology, Ethnohistory, Oral History, and National History of Iximche', Guatemala. The University of Western Ontario Journal of Anthropology. 13 (1): 61–72. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. siječnja 2024. Pristupljeno 31. siječnja 2024.
  5. ↑ The Republic of Guatemala, 1897. Bureau of American Republics. Washington, DC. 1897. str. 2. LCCN 02000889
  6. ↑ Mary Esquivel de Villalobos. Ancient Guatemala. Authentic Maya. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. svibnja 2007. Pristupljeno 29. travnja 2007.
  7. ↑ Leyden, Barbara. Pollen Evidence for Climatic Variability and Cultural Disturbance in the Maya Lowlands (PDF). University of Florida. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 6. veljače 2009.
  8. ↑ Chronological Table of Mesoamerican Archaeology. Regents of the University of California : Division of Social Sciences. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. travnja 2007. Pristupljeno 29. travnja 2007.
  9. ↑ Arquéologo Martínez: “Cuenca El Mirador, Cuna de la Civilización Maya”. www.congreso.gob.gt. Pristupljeno 30. lipnja 2025.
  10. ↑ La primera "súper carretera" del mundo está oculta bajo la selva de Petén. www.soy502.com (španjolski). Pristupljeno 30. lipnja 2025.
  11. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor "Gill 20002"
  12. ↑ Foster 2000. Pogreška u predlošku sfn: ne postoji izvor s oznakom: CITEREFFoster2000 (pomoć)
  13. ↑ news.nationalgeographic.com  Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. ožujka 2018. (Wayback Machine), "Exclusive: Laser Scans Reveal Maya "Megalopolis" Below Guatemalan Jungle", objavljeno 1. veljače 2018., pristupljeno 8. ožujka 2018.
  14. ↑ www.bbc.com, "Sprawling Maya network discovered under Guatemala jungle", objavljeno 2. veljače 2018., pristupljeno 8. ožujka 2018.
  15. ↑ www.index.hr, "U Gvatemali pronađeno 60 000 majanskih struktura: "Ovo je najveće otkriće u 150 godina"", objavljeno 3. veljače 2018., pristupljeno 8. ožujka 2018.
  16. ↑ Colonization | ConsuladoDeNicaragua.com (engleski). Pristupljeno 7. svibnja 2025.
  17. ↑ HISTORY OF GUATEMALA | Historyworld. www.historyworld.net. Pristupljeno 7. svibnja 2025.
  18. ↑ Literatura guamalteca
  19. ↑ Corporación Galich. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. srpnja 2013. Pristupljeno 9. svibnja 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  20. ↑ Literatura infantil y juvenil (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 3. rujna 2012. Pristupljeno 9. svibnja 2012.
  21. ↑ Sitio de Historia Centroamérica  Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. ožujka 2016. (Wayback Machine) Guadalupe Rodríguez de Ita: Los partidos políticos durante la Revolución guatemalteca (1944-1954)
  22. ↑ Latin American Studies Guatemalan President Admires Cuba’s Achievements

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gvatemala&oldid=7612170"