Razgovor s Mirkom Mareti�em

O imaginarnim kartama Ju�nog = Novog Zagreba

Ratko Cvetni� i Mladen Klemen�i� (www.trnsko.net)

O planu Ju�nog Zagreba koji nije potpuno ostvaren svjedo�i Mirko Mareti� s kojim su razgovarali Mladen Klemen�i� i Ratko Cvetni� za internetske stranice naselja Trnsko � www.trnsko.net. Naime, pod ovom internetskom lozinkom okupljena je neformalna, ali aktivna skupina sada�njih i biv�ih stanovnika Trnskoga koja djeluje s idejom uspostave virtualnog zavi�ajnog muzeja Trnskog

U potrazi za povr�inama na koje �e se Zagreb �iriti iz svoje donjogradske jezgre gradske su vlasti poslije Drugog svjetskog rata razmatrale nekoliko mogu�nosti. Najbli�i prostor � podru�je Tre�njevke, Trnja i Pe��enice � bio je ve� zaposjednut divljom gradnjom iz me�uratnoga razdoblja i procjenjivalo se da bi rekonstrukcija bila preskupa i predugotrajna. Stoga je procjenama gradske uprave iz vremena gradona�elni�kih mandata Ve�eslava Holjevca (1952.-1963.), odlu�eno da se grad pro�iri na desnu obalu Save. Tim odlukama planiralo se u razdoblju do 1970. na velikim prekosavskim poljoprivrednim povr�inama sagraditi dvadeset i �etiri naselja od kojih bi svako imalo kapacitet izme�u osam i dvanaest tisu�a stanovnika. U trenu kad se ta odluka donosila, na tome podru�ju ve� postoje kompleksi Brodarskog instituta (1952.) i Velesajma (1956.), ali se bilje�i i pojava nagle divlje i nekvalitetne gradnje prizemnica, te je bila nu�na brza urbanisti�ka intervencija da se i ovaj prostor ne pretvori u slam. Prvi korak u ostvarenju plana bila je gradnja sjevernog dijela naselja Savski Gaj 1957., a odmah nakon toga na red dolazi Trnsko kao prvo potpuno novo naselje na desnoj obali Save.

Urbanisti�ki koncept Trnskoga

Autori urbanisti�kog plana Trnskoga � Zdenko Kolacio, Mirko Mareti� i Josip Uhlik � svoju su koncepciju zasnovali na trokutu koji �ine �eljezni�ka pruga, potom isto�na stranica duga 1100 metara, i sjeverna, duga 500 metara. Ta ledina, povr�ine od 29 hektara, tada je uglavnom nesagra�ena, pokrivena poljoprivrednim povr�inama, ku�nim vrtovima i grupama slobodnog zelenila, a njome se u to vrijeme jo� prote�e isu�eno korito biv�eg rukavca Save.

U razdoblju izme�u 1960. i 1966. na tome je prostoru, gotovo u jednom gra�evinskom zamahu, sagra�eno dana�nje Trnsko. U naselju prevladavaju stambene �etverokatnice s prizemljem, oko sredi�ta grupirano je �est stambenih tornjeva s dvanaest katova, a u sjevernome dijelu naselja postoji jo� jedan vi�i stambeni toranj. Me�u arhitektima bilje�imo imena Bartoli�a, Tu�kori�a, Jelineka, Feldmana, Dragomanovi�a, Nik�i�a, �midihena... Trgova�ko-ugostiteljski podcentar, koncipiran kao prizemni paviljon na sjevernom ulazu u naselje, projektirao je Mareti�, koji je dao klju�ni ton cijeloj urbanisti�koj koncepciji Trnskoga. Osnovna �kola, kasnije prozvana po strijeljanome skojevcu Kre�i Raki�u, otvorila je svoja vrata po�etkom 1964. Robna ku�a u sredi�tu naselja, jedna u nizu Naminih ispostava, sagra�ena je 1966., a dje�ji vrti� otvoren je 1969. Jedini kapitalni objekt koji je sagra�en nakon �ezdesetih bila je sportska dvorana, podignuta po�etkom osamdesetih.

Treba napomenuti da plan Ju�noga Zagreba nije ostvaren u potpunosti � imena poput Miljevine, Palin�ice, Mladolesa, Rujevine... ostala su samo u zamislima. No, ni sagra�ena naselja, poput Trnskoga, nisu dovr�ena kao cjelina � jaz izme�u urbanisti�kih normativa koje su na�i mladi arhitekti donosili s putovanja po razvijenome svijetu i mogu�nosti tada�njega Zagreba ponekad je bio doista nepremostiv. Nastoje�i rekonstruirati okolnosti nastanka naselja � i Novoga Zagreba u cjelini � Trnska�i (www.trnsko.net) su arhitekta Mirka Mareti�a, jednoga od ljudi iz naju�eg kruga djelatnika tada�njeg Urbanisti�koga zavoda, zamolili da se prisjeti ljudi i zbivanja vezanih uz nesumnjivo najve�i urbanisti�ki projekt u povijesti Zagreba.

Zagreb ju�no do Save

U Urbanisti�ki zavod Grada Zagreba do�li ste 1957. U kojoj je fazi tada bilo planiranje Novog Zagreba? Jeste li imali kontakte s gradona�elnikom Holjevcem, kojemu se obi�no pripisuje ideja o �irenju Zagreba ju�no od Save?

� Holjevac je u taj posao u�ao s velikim ambicijama i �eljom da se u razvoju grada �to prije pre�e na prostor preko Save koji smo mi tada nazivali Ju�ni Zagreb. To je bilo i logi�no rje�enje. Naime, 1953. kada je arhitekt Vlado Antoli� predlo�io novu regulacionu osnovu � to bismo mi danas nazvali generalnim urbanisti�kim planom � vije�nici su u Gradskoj skup�tini odbili njegov prijedlog s obrazlo�enjem da je izostao razvoj grada preko Save na jug. Od tog trenutka Holjevac nije mirovao. Stalno je ponavljao kako treba �to prije prije�i Savu i usmjeriti razvoj grada prema jugu. Tim vi�e �to su dijelovi grada izgra�eni u razdoblju prije Drugog svjetskog rata � Tre�njevka, Trnje, Pe��enica � u velikoj mjeri bili zauzeti divljom gradnjom i njihova rekonstrukcija bila bi te�ko savladiv problem. U rje�avanju urbanisti�kih problema ekonomska komponenta ima nezaobilaznu ulogu, to morate imati stalno na umu. Zanimljiva je i anegdota iz tog vremena. Gradona�elnik Holjevac bio je toliko nestrpljiv da se krene u pothvat da je od gra�evinara zatra�io da se na praznu prekosavsku livadu postave dvije dizalice, samo da bi se moglo re�i: �Evo po�injemo!�

Kakva je bila hijerarhija unutar ekipe koja je planirala Novi Zagreb � tko je bio na vrhu, tko druga razina itd.?

� Holjevac je pozvao Zdenka Kolacija, onda�njeg direktora Urbanisti�kog zavoda grada Zagreba, i zamolio ga da on organizira stru�nu ekipu i tako je zapo�elo. U ekipi nas je bilo petero, a ja sam bio koordinator. Imali smo dvije prostorije u tada�njoj zgradi op�ine Trnje, u sastavu Direkcije za izgradnju grada Zagreba, kako bismo kao odvojena stru�na ekipa mogli na miru raditi na tom poslu. Samo jedan dan u tjednu bili smo obavezni biti prisutni u radnim prostorijama u Urbanisti�kom zavodu.

Jeste li kao �urbanisti�ki otac� Trnskog u planiranju naselja imali ikakav uzor ili predlo�ak iz nekog drugog grada ili dijela svijeta?

� Urbanisti�ka koncepcija cijelog Ju�nog Zagreba temeljila se na rezultatima evolucije urbanizma u razvijenim zemljama svijeta. Mi smo pratili �to se doga�a u svijetu, kakav je trend u rekonstrukciji postoje�ih dijelova gradova i razvoju novih dijelova. Bogatije zemlje, naime, pro�le su kroz razli�ite etape u razvoju gradova pa su se i kriti�ki odnosile prema pojedinim rje�enjima iz njihove pro�losti. Mi smo prihva�ali sve ono �to je bilo pozitivno u stru�noj interpretaciji i rje�avanju urbanisti�kih problema, a s ciljem garancije prostorne discipline, pa je takav pristup bio i kad je u pitanju Ju�ni Zagreb.

Ju�ni Zagreb vs. Novi Beograd

Primje�ujemo da umjesto o Novom Zagrebu, kako je uvrije�eno, vi dosljedno govorite o Ju�nom Zagrebu�

� Da, mi smo u vrijeme planiranja razmi�ljali o Ju�nom, a ne o Novom Zagrebu, ponajprije stoga �to smo htjeli da se Zagreb po tome razlikuje od Beograda, no kasnije je ipak prevladao pojam Novi Zagreb.

Prisje�ate li se pobli�e izgleda terena prije po�etka gradnje Trnskog? Gdje bi se mogle na�i snimke terena uo�i gradnje naselja?

� Sje�am se da je teren bio uglavnom neizgra�en. Ne bih znao gdje bi se mogle prona�i snimke toga terena, no sje�am se jednog detalja s tim u vezi. Od tzv. vojnog odjela gradske uprave mi smo svaki dan na revers mogli posuditi avionske snimke terena. Koristili smo ih za trajanja radnog dana, a po zavr�etku smo ih morali uredno vratiti. Bila je to stroga vojna kontrola kako je i prili�ilo tom vremenu. Gdje su danas te fotografije, koje su bile prili�no velikog formata, ne bih vam znao re�i, ali nama je uvid u te snimke tada bio od velike pomo�i i vrijedilo bi ih prona�i ako je to mogu�e.

Te smo fotografije prona�li u Muzeju Grada i na njima se ve� vide po�eci gradnje u Savskom Gaju. U �lanku objavljenom u �asopisu Arhitektura iz 1960. napominjete da je u toku gradnja u sjevernom dijelu Trnskoga, a da �e se i ve�ina ostalih stambenih zgrada zapo�eti graditi iste godine. Mo�emo li to�no odrediti godinu kada nastaje Trnsko?

� Urbanisti�ki plan Trnskog izra�en je 1959., a gradnja naselja po�ela je po�etkom prolje�a 1960. Prije Trnskog po�eo se graditi jedino sjeverni dio naselja Savski Gaj, 1957. No, budu�i da je u Savskom Gaju uz taj novi dio postojao i stari, seoski dio, Trnsko je bilo prvo cjelovito novozagreba�ko naselje u kojem je po�ela gradnja.

Bez crkava, molim!

Je li u urbanisti�kim planovima na ikoji na�in bila predvi�ena gradnja crkava, i kako je bio stav prema gradnji sakralnih objekata?

� Ne, u urbanisti�kim planovima nije bila predvi�ena gradnja crkava. Samo je iznimno sagra�en pokoji sakralni objekt, a na temelju posebne odluke. Primjerice, kao velika senzacija bila je odobrena gradnja crkve u Sigetu. Me�utim, mogu vam re�i da se prilikom izrade detaljnih urbanisti�kih planova u centru naselja znala pre�utno ostaviti koja slobodna, prazna povr�ina za koju nije bila nazna�ena namjena. Ili bi se obavezni park predvidio na ne�to ve�oj povr�ini, �to je pre�utno tako�er zna�ilo da se u slu�aju promjene dru�tvenih okolnosti na tom prostoru mo�e sagraditi crkva.

1 parkirali�no mjesto na 35 stanovnika

Planirali ste broj parkirali�nih mjesta u odnosu spram o�ekivanog broja stanovnika, uz mogu�nost pro�irenja. Kakvu ste dinamiku pro�irenja o�ekivali? Je li se tada mo�da smatralo da �e efikasnost javnog prijevoza u�initi osobne automobile vi�e ili manje nepotrebnima?

� Jedno parkirali�no mjesto bilo je predvi�eno na 35 stanovnika uz mogu�nost pove�anja. Postupali smo po tada va�e�im propisima. Nije se smatralo da �e javni prijevoz utjecati na va�nost kori�tenja automobila, no nitko nije mogao predvidjeti tako brz razvoj prometa kakav se dogodio. Prema tom skromnom normativu u naselju Trnsko bilo je predvi�eno oko tri stotine, najvi�e do �etiri stotine parkirali�nih mjesta. Ostavljena je, kako ste uo�ili, i mogu�nost pove�anja, no to pro�irenje potrebno je stru�no izvesti. Kada se danas o tome govori, treba dodati da ni u Sloveniji, gdje se uvijek bolje planiralo, nisu bili dovoljno vidoviti u pogledu rasta automobilskog prometa.

Le Corbusierovo na�elo: zrak i zelenilo

Jeste li imali ikakva uvida u numeraciju zgrada u Trnskom? Naime, numeracija unutar naselja nije u vezi s vremenskim slijedom gradnje pojedinih zgrada, nego prati razmje�taj zgrada unutar naselja od sjevera prema jugu.

� U pogledu razmje�taja volumena u prostoru, a volumeni su zgrade, slijedili smo Le Corbusierovo na�elo prema kojemu je trebalo osigurati �to vi�e zraka i zelenila. To je zna�ilo vi�e slobode u razmje�taju. Napu�ten je bio prija�nji princip: zgrada do zgrade, klasi�na ulica, koja potom dobiva svoj naziv, a pojedini objekti redom pripadaju�i broj. Ne znam to�no koje je tijelo bilo zadu�eno za samu numeraciju zgrada, no jasno je da su se ti ljudi na�li u novoj situaciji, ne samo u naselju Trnsko nego i u drugim novim naseljima u Zagrebu.

Na vi�e mjesta u va�im se tekstovima spominje produ�ena Runjaninova ulica koja je bila zami�ljena kao isto�na tangenta naselja Trnsko. Znamo da danas postoji samo stotinjak metara te prometnice na samom ulazu u naselje kod samoposlu�ivanja. Kakav je bio plan u cjelini; je li bilo zami�ljeno da to bude cjelovita gradska prometnica koja bi i�la od �stare� Runjaninove prema jugu, prelazila Savu i nastavljala se u Novom Zagrebu?

� To je dobro pitanje! Evo, ba� sam neki dan �uo na radiju da je kona�no otvoren novi Domovinski most, a ambiciozni gradona�elnik Bandi� spomenuo je da se planira gradnja jo� jednog mosta kod Bundeka. Taj most bio je planiran ve� u ono vrijeme kao produ�ena Dra�kovi�eva ulica koja bi na podru�ju Trnja morala dobiti zavoj. Zna se koliko mostova mora imati grad na rijeci: na svakih 100.000 stanovnika da dolazi jedan most. U tom kontekstu spominje se i tzv. Jarunski most. �to se Runjaninove ulice ti�e, u pravu ste: ta prometnica trebala se produ�iti u svom punom profilu uz one fakultetske zgrade koje su na tom potezu sagra�ene, a s produ�enjem i�ao bi i novi most preko Save. Uz taj most planirana su bila i velika parkirali�ta za potrebe Ju�nog Zagreba, kao i velikog sportskog centra koji je bio planiran na mjestu hipodroma koji smo, pak, planirali premjestiti dalje prema jugu. Ta je prometnica trebala s istoka tangirati Trnsko, odnosno prolaziti izme�u Trnskog i Sigeta, s time da se produ�i i dalje, u danas jo� nesagra�eni prostor Ju�nog Zagreba i da slu�i za �veliki� promet podru�ja na ju�nom rubu Ju�nog Zagreba. Postoji kategorizacija gradskih cesta prema njihovu zna�aju. Paralelno s planiranjem novih dijelova Zagreba, predlo�ena je i mre�a gradskih prometnica u kojoj je razmak izme�u glavnih, brzih prometnica bio 500 do 1000 metara. Na njih se onda vezuju tzv. sabirne ceste ni�eg stupnja va�nosti, a na te jo� manji ogranci ili tzv. opskrbne ceste koje vode do pojedinih objekata. Ne znam do kada �e biti mogu�e dalje odlaganje izgradnje i toga mosta. Dodao bih jo� da je cijelo naselje Trnsko planirano s pretpostavkom gradnje takve prometnice.

Spomenuli ste da je za imenovanje naselja bio zadu�en knji�evnik Gustav Krklec. Mo�ete li to jo� malo dopuniti?

� U vrijeme izrade Urbanisti�kog plana naselja Trnsko, Zdenko Kolacio je anga�irao Krkleca da predlo�i nazive novih naselja na cijelom podru�ju Ju�noga Zagreba. Predlo�ena su i prihva�ena 24 naziva. Kod toga su najvi�e kori�teni podaci sa starih karata i planova. Nastojalo se da predlo�eni nazivi budu �to vjerniji autohtonim toponimima zate�enim na detaljnim kartama, a za naselje koje je trebalo biti u sredi�tu toga prostora Krklec je sam smislio ime � Sredi��e � i to ime je, kako znamo, danas u upotrebi.

24 novozagreba�ka naselja

Danas se uvrije�ilo govoriti o Novom Zagrebu kao gradu od oko 250.000 stanovnika. Zna�i li to da su granice tada�njih planova u me�uvremenu dosegnute?

� Taj podatak je pogre�an, premda je na �alost ve� postao op�eprihva�en. Ra�unalo se da svako to gradsko naselje ili stambena zajednica, kako se u ono vrijeme govorilo, ima deset do dvanaest tisu�a stanovnika. Pomno�ite to s 24 naselja, koliko je bilo planirano, i do�i �ete do podatka o pribli�no 250.000 � dakle, Ju�ni Zagreb je planiran za toliki broj stanovnika. Zbrojite dana�nje stanovni�tva svih naselja od Remetinca do Zapru�a i Dugava i vidjet �ete da je danas na tom prostoru tek polovina ili tek malo vi�e od polovine planiranog broja. Jedan broj planiranih naselja � spominjem imena poput: Mladolesa, Palin�ice, Rujevine... � dosad jo� nije sagra�en. Me�utim, odmah treba napomenuti da ni sagra�ena naselja nisu nastala odjednom jer Ju�ni Zagreb je bio planiran da se gradi godinama i godinama.

Bez sportsko-rekreacijskih centara

Kako ste u projektu naselja predvidjeli prostor za dje�ju igru i sport i kako su realizirani ti sadr�aji?

� Imao sam sre�u da sam prije izrade urbanisti�kog plana, u lipnju 1958. boravio na seminaru koji su Ujedinjeni narodi organizirali u �vedskoj. Tema je bila planiranje, projektiranje i odr�avanje sportsko-rekreacijskih centara i dje�jih igrali�ta u gradovima. Grad Stockholm imao je tada oko milijun stanovnika; zna�i to je ona veli�ina koja �e se Zagrebu dogoditi ne�to kasnije. Tada je Stockholm imao 30 sportsko-rekreacionih centara, ne na papiru, nego realiziranih. To je bilo namijenjeno za tzv. stariju omladinu i odrasle stanovnike. Na taj na�in svakome je bilo zajam�eno najmanje tri sata bavljenja sportom svaki tjedan. A dje�jih igrali�ta bilo je koliko god ho�e�. Oprema i veli�ina igrali�ta odre�ena je namjenom pa se razlikuju igrali�ta za uzrast do tri godine, potom za djecu 3-7 godina te 7-15 godina. Na svim igrali�tima zaposleni su voditelji aktivnosti, koje pla�a gradska uprava.

Na to dolaze sportsko-rekreacijski centri za odrasle te, naposljetku, centri za sportske manifestacije, za natjecateljski sport, svojevrsna sportska kazali�ta. Kad sam se vratio u Zagreb, ve� je po�ela izrada novog urbanisti�kog plana i zadu�ili su me za izradu mre�e sportsko-rekreacijskih povr�ina za budu�i Ju�ni Zagreb. Moj je prijedlog bio primljen s naklono��u, osobito su odu�evljeni bili Milka Babovi� i arhitekt Slavko Delfin, koji je radio kao profesor na tada�njem Fakultetu za fizi�ku kulturu. Ne�to je od predlo�enoga doista realizirano, na �alost mnogo manje od onoga �to smo, zavarani tada�njim optimizmom, vjerovali da �e biti. U Trnskom dje�ja igrali�ta uglavnom jesu realizirana, na �alost bez voditelja na igrali�tu. Pitam, tko se brine za tu djecu? Na �alost nitko, jer smo mi takvi po mentalitetu. I oprema na igrali�tima, tobogani, ljulja�ke, sve to s vremenom propadne. E, to smo mi.

Da zaokru�imo. U Ju�nom Zagrebu na svaka tri do �etiri naselja planiran je sportsko-rekreacijski centar povr�ine 5 do 15 hektara. Drugim rije�ima, za dana�nji Remetinec, Savski Gaj, Trnsko i Siget trebao je postojati zaseban sportsko-rekreacijski centar za omladinu i odrasle. Na isto�noj strani, za Zapru�e, Travno, Utrinu, Dugave trebao je biti drugi sportsko-rekreacijski centar. To je trebalo biti realizirano, ali toga nema. Takvih centara bilo je predvi�eno sedam, a realiziran nije zapravo ni jedan.

Trnsko bez kavane i restorana

U okviru va�eg doktorata proveli ste i anketu me�u stanovni�tvom Trnskog o tome �to oni misle da u naselju nedostaje, �to je ostalo nedovr�eno, a �to je mo�da nepotrebno. Kako biste komentirali nalaze te ankete?

� Jako je va�no udovoljiti socijalnim i psiholo�kim potrebama stanovnika koji prihvate neki gradski prostor kao svoj i identificiraju se s njime. Tema moje disertacije bila je centar novog naselja, na temelju primjera Trnskog i Zapru�a. Od predvi�enih sadr�aja u centru Trnskog nisu sagra�eni, a bili su predvi�eni, primjerice kavana i restoran. O�ito su u tome presudili drugi kriteriji od onih koji su mene vodili. Pitanje restorana je ponajprije ekonomsko pitanje. Vjerojatno se postavilo pitanje: a koga �e taj restoran prehranjivati? Da bi bio ekonomski opravdan, on mora ostvariti neki dnevni promet. Prevladalo je mi�ljenje da se to ne isplati graditi. Prakti�ari su u tim okolnostima uspijevali nametnuti svoje mi�ljenje. Ni dru�tveni dom, a misli se na dom s prostorijama za razne aktivnosti, nije realiziran.

I, naposljetku, kada biste odre�ivali datum za Dan naselja Trnsko, za koji biste se datum ili doga�aj odlu�ili?

� Kao �to sam rekao, gradnja naselja po�ela je po�etkom prolje�a 1960. Ne znam ima li ikoga tko bi mogao znati to�no kojega je dana po�ela gradnja prvog objekta, stoga predla�em da datum za dan naselja bude upravo prvi dan prolje�a.

Mirko Mareti� (Dicmo, 1926.), arhitekt. Diplomirao na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1976. i magistrirao te 1985. obranio doktorsku disertaciju Prilog istra�ivanju modela centra novog gradskog naselja. Od 1954. do 1958. bio je zaposlen u Urbanisti�kom institutu Hrvatske, 1958.-1972. u Urbanisti�kom zavodu grada Zagreba, a od 1972. na Arhitektonskom fakultetu na Katedri za urbanizam. Umirovljen 1996. kao redoviti profesor. Izradio je �ezdesetak urbanisti�kih planova, izme�u ostaloga i novozagreba�kog naselja Trnsko. Objavio �etrdesetak stru�nih �lanaka iz podru�ja urbanizma. Knjigu Gradski centri objavio je 1996. godine.