Prijeđi na sadržaj

Toulon

Toulon
Panorama grada
Panorama grada
Toulon na mapi Francuske
Toulon
Toulon
Toulon na karti Francuske
Karta
Koordinate: 43°07′33″N 05°55′50″E / 43.12583°N 5.93056°E / 43.12583; 5.93056
Država Francuska
RegijaProvansa-Alpe-Azurna obala
DepartmanVar
ArrondissementToulon
Uprava
 • Maire️Josée Massi
Površina
 • grad763.7 km²
Nadmorska visina
1[1] m
Stanovništvo
 (2021.)
 • grad595.715
 • Urbano179.659
Vremenska zonaUTC+1
Poštanski broj
83000[1]

Toulon je lučki grad i općina od 179,659 stanovnika[1], i aglomeracija od 595,715 stanovnika[2] na jugoistoku Francuske u Regiji Provansa-Alpe-Azurna obala u Departmanu Var u kom je administrativni centar.[3]

Toulon je glavna pomorska baza Francuske ratne mornarice.[3]

Geografija

[uredi | uredi kod]

Toulon se nalazi na obali Mediterana, 60 km jugoistočno od Marseillea. Prostire se u dubokom i dobro zaštićenom zaljevu u podnožju planine Faron (584 m),[4]

Historija

[uredi | uredi kod]

Njegov dobro štićeni zaljev koristili su kao luku još od 9. vijeka pne. ligurski, fenički i grčki brodovi. Rimljani su oko 118. pne. osnovali naselje Telo Martius. Od 476. je pod vlašću Vizigota, a od 508 Ostrogota i Franaka od 536. Nakon raspada Franačkog Carstva gradom vladaju Provansalski grofovi sve do 1481. kad postaje domena francuskih kraljeva.[4]

Za francusko-habsburških ratova dvaput su ga zauzele trupe cara Karla V. (1524. i 1536).[4]

Utvrda Saint-Louis
Vijećnica

Arsenal u Toulonu osnovao je Henry IV (vladao 1589. - 1610.). Arsenal su dograđivali i utvrđivali državnici Kardinal Richelie i Jean-Baptiste Colbert i inženjerac Vauban. Odolijevao je opsadi savezničkih snaga 1707. za vrijeme Rata za špansko naslijeđe i bio je poprište poznate opsade za Francuskih revolucionarnih ratova 1793. U kojoj se istakao mladi Napoleon koji je tada kao artiljerijski poručnik imao presudnu ulogu u zauzimanju Toulona i istjerivanju stranih brodova. Nakon te bitke dobio je čin brigadnog generala i postao zvijezda francuske revolucionarne armije.[3]

Nakon 1815. Toulon je dobio na važnosti kao luka iz koje je isplovljavala većinu francuskih vojnih ekspedicija u 19. vijeku. U 20. vijeku je izrastao u najvažniju pomorsku bazu Francuske ratne mornarice, koja je za Prvog svjetskog rata bila centar pomorskih snaga Antante na Mediteranu.

U Drugog svjetskog rata francusko-njemačko primirje iz 1940. ostavilo je kolaborističkoj vladi Višijevske Francuske kontrolu nad francuskom flotom, čiji se dobar dio nalazio u Toulonu. Nakon Savezničkog iskrcavanja u Sjevernoj Africi u novembru 1942. Adolf Hitler je naredio Wehrmachtu da zauzme ostatak neokupirane Francuske, uključujući Toulon.

Dok su Saveznici neuspješno pokušali organizirati bijeg Toulonske flote u Sjevernu Afriku, da ne padne u ruke Kriegsmarine, tenkovi Heera približavali se su luci. Komandant Mediteranske flote admiral Jean de Laborde bio je spreman na to, pa je naredio svojim mornarima da u noći 27. novembra potope 73 broda, uključujući krstarice, razarače, torpedne čamce, podmornice i jedan bojni brod.[3]

Toulon su u augustu 1944. oslobodile jedinice Slobodne Francuske u Operaciji Dragoon.[3]

Grad od 1979 ima univerzitet (Université de Toulon) na kom danas studira oko 11,000 studenata.[5]

Znamenitosti

[uredi | uredi kod]

Iako je historijski centar grada dobrim dijelom razoren za Drugog svjetskog rata, u njemu još stoji katedrala Notre-Dame-de-la-Seds iz 11. vijeka (dograđena u 17. vijeku). Pored tog ostale su utvrde podignute između 16 - 18. vijeka; Tour royale (Grosse tour), Fort de Balaguier, Fort Saint-Louis, Fort Lamalgue, Ulaz u arsenal sa tornjem iz 1738. i Opera iz 1862.[4]

Toulon je i grad brojnih muzeja od kojih je najpoznatiji Pomorski (osnovan 1814), pored tog ima i prirodoslovni, umjetnitčki, orijentalni i gradski.[4]

Privreda i transport

[uredi | uredi kod]
Pomorska baza

Privredaa Toulona se tradicionalno bazirala na arsenalu, brodogradnji, ribarstvu i vinarijama. Od kako je od 1968.u njemu smješten Nacionalni aeronautički i svemirski centar, podignuti su brojni pogoni koji proizvode dijelove za avione i rakete, oružje, elektroničke komponente, cigarete, papir i cipele [3]

Pored ratne Toulon ima i putničku luku sa trajektnim vezama prema Korzici i marinu za jahte.[4]

U nedalekom Hyèresu nalazi se aerodrom (IATA: TLN, ICAO: LFTH) ) koji je i vojni sa linijama prema Parizu i Brestu.[6]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. 1 2 3 „Commune in Toulon Agglomeration” (engleski). City Population. Pristupljeno 24.09.2024.
  2. ↑ „Toulon Agglomeration in France” (francuski). City Population. Pristupljeno 24.09.2024.
  3. 1 2 3 4 5 6 „Toulon, France'” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 24.09.2024.
  4. 1 2 3 4 5 6 „Toulon, France'” (hrvatski). Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 24.09.2024.
  5. ↑ „Université de Toulon'” (francuski). Université de Toulon. Pristupljeno 24.09.2024.
  6. ↑ „Toulon Hyères Airport'” (engleski). Vinci. Pristupljeno 24.09.2024.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]