Mustafa Cerić
| Mustafa ef. Cerić | |
|---|---|
_(cropped).jpg) | |
| Rođenje | 5. veljače 1952. (74 god.) Visoko |
| Zanimanje | teolog |
| 12. reis-ul-ulema | |
| 1998. – 2012. | |
| Prethodnik | nitko (on sam) |
| Nasljednik | Husein ef. Kavazović |
| 7. naibu-reis | |
| 1993. – 1998. | |
| Prethodnik | Jakub ef. Selimoski |
| Nasljednik | hfz. Ismet ef. Spahić |
Mustafa ef. Cerić (Visoko, 5. veljače 1952.), bošnjački je teolog, 12. po redu reis-ul-ulema u Bosni i Hercegovini, trenutačni predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa (SBK), te jedan je od osnivača Bošnjačke akademije znanosti i umjetnosti (BANU).
Mustafa ef. Cerić je rođen 5. veljače 1952. godine u Velikom Čajnom kod Visokog. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu 1972. godine. Diplomirao je na Sveučilištu Al-Azhar u Kairu 1978. godine. Nakon toga od 1978. do 1981. godine radi kao imam u Bijeloj džamiji u Gračanici do 1981. godine. Odlukom Starješinstva biva imenovan za imama u Islamskom kulturnom centru u Chicagu. U Chicagu završava poslijediplomske studije u polju islamske teologije na Odsjeku za bliskoistočne jezike i civilizacije gdje je i doktorirao pred poznatim muslimanskim učenjakom Fazlur Rahmanom s tezom: A study of the Theology of Abu Mansur al-Maturidi (Studija o teološkom učenju Ebu Mensura el-Maturidije) 24. rujna 1986. godine. Usporedno s imamskim poslom predavao je na Američkom koledžu u Chicagu.
Nakon petogodišnjeg imamskog rada i studiranja u Chicagu odlazi u Hrvatsku na mjesto glavnog imama u Zagrebačkoj džamiji. Njegovim dolaskom Islamska zajednica u Zagrebu poprima suvremene oblike rada koji su dotada bili nepoznanica za Islamsku zajednicu. Pod njegovim je vodstvom Islamska zajednica u Zagrebu organizirala tri znanstvena simpozija: Mistika u Islamu - tesavuf, Problemi suvremenog pristupa islamu i Etika u islamu. Ovaj treći znanstveni skup imao je internacionalnu dimenziju jer su na njemu uzeli aktivno sudjelovanje najautoritativniji znanstvenici iz islamskog svijeta, a jugoslavenskoj javnosti su se po prvi put predstavili fizičar i nobelovac Abdusselam i malezijski filozof Nedžib Attas. Ovakav vid aktivnosti u kreaciji Mustafe ef. Cerića Zagrebačku džamiju svrstava u sam vrh znanstveno-kulturnog života Islamske zajednice u SFR Jugoslaviji, a čini je sve prisutnijom i u tokovima razvoja islamske misli u svijetu. Bio je predsjednik Udruge ilmijje Islamska zajednice za Hrvatsku i Sloveniju, član redakcije Islamske misli i suradnik u Općoj encikopediji Leksikografskog zavoda u Zagrebu.
Od 1993. godine do 1998. godine bio je naibu-reis, a od 1998.[1] do rujna 2012. bio je reis-ul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.[2] Na čelu Islamske zajednice se nalazio najduže u povijest institucije reis-ul-uleme, 19 godina. Poznat je po svojim izjavama kojima simpatizira osmansku vlast u Bosni i Hercegovini.
Govori arapski i engleski. Oženjen je. Ima dvije kćeri i sina.
Cerić je 2003. bio jedan od dobitnika UNESCO-ove Nagrade Félix Houphouët-Boigny za mir, zajedno s kardinalom Rogerom Etchegarayem, za djelovanje u korist međureligijskoga dijaloga, tolerancije i promicanja mira.[3][4] Dobitnik je i godišnje Sternbergove nagrade Međunarodnoga vijeća kršćana i Židova za izniman doprinos međuvjerskom razumijevanju.[5] Godine 2007. primio je nagradu Zaklade Theodor Heuss za doprinos širenju i jačanju demokracije.[6]
Iste ga je godine britanska Udruga muslimanskih društvenih znanstvenika proglasila dobitnikom nagrade za životno djelo.[7]
Godine 2008. bio je jedan od dobitnika nagrade Zaklade Eugen Biser za doprinos muslimansko-kršćanskom dijalogu i nastojanja usmjerena prema miru među narodima.[8] Iste je godine prihvatio poziv Tonyja Blaira da bude član savjetodavnoga vijeća Zaklade Tony Blair Faith Foundation.[9]
- Besjede naibu reisa prof. dr. Mustafe ef. Cerića (Zenica, 1993)
- Vjera, narod i domovina: hutbe, govori i intervjui (Sarajevo, 2002)
- Hutbe i govori (Sarajevo, 2004)
- Korijeni sintetičke teologije u islamu : Ebu Mensur-el Maturidi (853-944) (Sarajevo, 2012)
- Kalendarske hutbe dr. Mustafe Cerića reisu-l-uleme: 1993. – 2012. (Sarajevo, 2018)
- Ja sam govorio (Sarajevo, 2019)
- Zbornik Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini: dvije decenije reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića (Sarajevo, 2012)
- ↑ www.rijaset.ba Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. siječnja 2013. (Wayback Machine), BIOGRAFIJE DOSADAŠNJIH REISU-L-ULEMA, pristupljeno 30. prosinca 2012.
- ↑ www.rijaset.ba[neaktivna poveznica], "Husein ef. Kavazović novi reis-ul-ulema", Predaja Menšure novom Reisu-l-ulemi Huseinu ef. Kavazoviću obavit će se 19. novembra ove godine. Do tada će funkciju reisu-l-uleme obavljati sadašnji reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić, u Husein ef. Kavazović funkciju muftije tuzlanskog., objavljeno 23. rujna 2012., pristupljeno 30. prosinca 2012.
- ↑ The Previous Laureates. UNESCO. Pristupljeno 5. svibnja 2026.
- ↑ The Félix Houphouët-Boigny Peace 2003 was awarded to Cardinal Roger Etchegaray and Dr. Mustafa Cerić. Permanent Delegation of Côte d'Ivoire to UNESCO. Pristupljeno 5. svibnja 2026.
- ↑ Mustafa Ceric. World Economic Forum. Pristupljeno 5. svibnja 2026.
- ↑ 42. Preisverleihung, Kolloquium und Runder Tisch 2007 (PDF). Theodor-Heuss-Stiftung. 2007. Pristupljeno 5. svibnja 2026.
- ↑ AMSS(UK) – Home. Association of Muslim Social Scientists UK. Pristupljeno 5. svibnja 2026.
- ↑ Ceremony of Eugen Biser Award 2008. The Islamic Community in Bosnia and Herzegovina. Pristupljeno 5. svibnja 2026.
- ↑ Mustafa Ceric. Carnegie Council for Ethics in International Affairs. Pristupljeno 5. svibnja 2026.
 |
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Mustafa Cerić |
 |
Wikicitati imaju zbirke citata o temi Mustafa Cerić |
| Prethodi: | Reis-ul-ulema 1998. – 2012. | Slijedi: |
| nitko (on sam) | Husein ef. Kavazović |
| Prethodi: | Naibu-reis 1993. – 1998. | Slijedi: |
| Jakub ef. Selimoski | hfz. Ismet ef. Spahić |
• Mustafa Hilmi Hadžiomerović (1882. – 1893.) • Mehmed Teufik Azabagić (1893. – 1909.) • Sulejman Šarac (1910. – 1912.) • Mehmed Džemaluddin Čaušević (1914. – 1930.) • Ibrahim Maglajlić (1930. – 1936.) • Fehim Spaho (1938. – 1942.) • Ibrahim Fejić (1947. – 1957.) • Sulejman Kemura (1957. – 1975.) • Naim Hadžiabdić (1975. – 1987.) • Husein Mujić (1987. – 1989.) • Jakub Selimoski (1991. – 1993.) • Mustafa Cerić (1998. – 2012.) • Husein Kavazović (2012. – ) • |  | |