Vidi kôd stranice Sovjetski Savez

{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime              = Sovjetski Savez
|hr_ime           = Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika
|izvorno_ime      = Союз Советских Социалистических Республик<br/>''Sojuz Sovjetskih Socialističeskih Respublik''
|genitiv          = Sovjetskog Saveza
|kontinent        = Euroazija
|država           = Rusija
|status           = [[Socijalizam|Socijalistička]] [[republika]]
|vlada_tip        = SSSR
|period           = [[1922.]] – [[1991.]]
|godina_start     = 1922.
|godina_kraj      = 1991.
|event_start      = 
|datum_start      = [[30. prosinca]] [[1922.]]
|događaj_kraj     = [[Raspad SSSR-a]]
|datum_kraj       = [[21. prosinca]] [[1991.]]
|događaj1         = [[Dan pobjede (9. svibnja)|Pobjeda nad Njemačkom]]
|datum_događaj1   = [[9. svibnja]] [[1945.]]
|događaj2         = [[Sputnjik 1]]
|datum_događaj2   = [[4. listopada]] [[1957.]]
|događaj3         = [[Kolovoški puč]]
|datum_događaj3   = [[19. kolovoza]] [[1991.]]
|događaj_prije    = [[Oktobarska revolucija]]
|datum_prije      = [[7. studenoga]] [[1917.]]
|događaj_poslije  = Konačni raspad
|datum_poslije    = [[1. siječnja]] [[1992.]]|
|p1               = Ruska SFSR
|flag_p1          = Flag of the Russian Soviet Federative Socialist Republic (1918–1937).svg
|p2               = Transkavkaska SFSR
|flag_p2          = Flag of Transcaucasian SFSR.svg
|p3               = Ukrajinska SSR
|flag_p3          = Flag of the Ukrainian Soviet Socialist Republic (1929–1937).svg
|p4               = Bjeloruska SSR
|flag_p4          = Flag of the Byelorussian SSR (1919).svg
|s1               = [[Rusija]]
|flag_s1          = Flag of Russia 1991-1993.svg
|s2               = [[Bjelorusija]]
|flag_s2          = Flag_of_Belarus_(1918,_1991-1995).svg
|s3               = [[Ukrajina]]
|flag_s3          = Flag of Ukraine.svg
|s4               = [[Moldavija]]
|flag_s4          = Flag of Moldova.svg
|s5               = [[Gruzija]]
|flag_s5          = Flag of Georgia (1990-2004).svg
|s6               = [[Armenija]]
|flag_s6          = Flag of Armenia.svg
|s7               = [[Azerbajdžan]]
|flag_s7          = Flag of Azerbaijan.svg
|s8               = [[Kazahstan]]
|flag_s8          = Flag of Kazakhstan.svg
|s9               = [[Uzbekistan]]
|flag_s9          = Flag of Uzbekistan.svg
|s10              = [[Turkmenistan]]
|flag_s10         = Flag of Turkmenistan.svg
|s11              = [[Kirgistan]]
|flag_s11         = Flag of Kyrgyzstan.svg
|s12              = [[Tadžikistan]]
|flag_s12         = Flag of Tajikistan.svg
|s13              = [[Estonija]]
|flag_s13         = Flag of Estonia.svg
|s14              = [[Litva]]
|flag_s14         = Flag of Lithuania 1989-2004.svg
|s15              = [[Latvija]]
|flag_s15         = Flag of Latvia.svg
|danas            = {{Z+X|ARM}}<br>{{Z+X|AZE}}<br>{{Z+X|BJE}}<br>{{Z+X|EST}}<br>{{Z+X|GRU}}<br>{{Z+X|KAZ}}<br>{{Z+X|KIRG}}<br>{{Z+X|LAT}}<br>{{Z+X|LIT}}<br>{{Z+X|MOL}}<br>{{Z+X|RUS}}<br>{{Z+X|TADŽ}}<br>{{Z+X|TKM}}<br>{{Z+X|UKR}}<br>{{Z+X|UZB}}|
|zastava          = Flag of the Soviet Union (dark version).svg
|zastava_i        = Zastava Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika
|zastava_tip      = Zastava
|grb              = State Emblem of the Soviet Union.svg
|grb_i            = Grb Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika
|grb_tip          = Grb
|mapa             = Soviet Union on the globe (Soviet Union centered).svg
|mapa_veličina    = 335px
|glavni_grad      = [[Moskva]]
|latd             = 55
|latm             = 45
|latNS            = N
|longd            = 37
|longm            = 38
|longEW           = E
|geslo            = Пролетарии всех стран, соединяйтесь!<br/>(trans. ''Proletarii vsjeh stran, soedinjajtes!'')<br/>(hrv. ''[[Proleteri svih zemalja, ujedinite se!]]'')
|himna            = ''[[Internacionala]]'' (1922. – 1944.)<br/><br>''[[Himna Sovjetskog Saveza]]'' (1944. – 1991.)<br>
|jezik            = [[ruski]] (''[[de facto]]'')<br/>još 14 službenih jezika
|vjera            = ''nema''<br>([[državni ateizam]])
|valuta           = [[sovjetski rubalj]] (SUR)
|vođa1            = Vladimir Lenjin
|vođa2            = Josif Staljin
|vođa3            = Georgij Malenkov
|vođa4            = Nikita Hruščov
|vođa5            = Leonid Brežnjev
|vođa6            = Jurij Andropov
|vođa7            = Konstantin Černjenko
|vođa8            = Mihail Gorbačov
|godina_vođa1     = 1922. – 1924.
|godina_vođa2     = 1924. – 1953.
|godina_vođa3     = 1953.
|godina_vođa4     = 1953. – 1964.
|godina_vođa5     = 1964. – 1982.
|godina_vođa6     = 1982. – 1984.
|godina_vođa7     = 1984. – 1985.
|godina_vođa8     = 1985. – 1991.
|titula_vođa      = [[Vođe Sovjetskog Saveza|Vođa SSSR-a (Generelni sekretar KPSS)]]:
|titula_zamjenik  = [[Premijer Sovjetskog Saveza|Premijer]]
|zamjenik1        = [[Vladimir Lenjin]] (prvi)
|godina_zamjenik1 = 1923. – 1924.
|zamjenik2        = [[Ivan Silajev]] (zadnji)
|godina_zamjenik2 = 1991.
|titula_predstavnik = [[Predsjednik Sovjetskog Saveza|Predsjednik]]
|predstavnik1     = [[Mihail Kalinjin]] (prvi)
|godina_predstavnik1 = 1922. – 1938.
|predstavnik2     = [[Mihail Gorbačov]] (zadnji)
|godina_predstavnik2 = 1991.
|stat_godina1     = 1991.
|stat_površina1   = 22402200
|stat_pop1        = 293047571
|internet         = [[.su]]
|broj             = 7
|vremenska_zona   = +2 do +13
}}

'''Sovjetski Savez''' ([[Ruski jezik|rus.]] Сове́тский Сою́з), službeno '''Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika''' ([[pokrata]]: '''SSSR'''; [[Ruski jezik|rus.]] Сою́з Сове́тских Социалисти́ческих Респу́блик), naziv je za bivšu [[Socijalistička država|socijalističku državu]] u [[Istočna Europa|istočnoj Europi]], [[Srednja Azija|srednjoj]], [[Sjeverna Azija|sjevernoj]] i [[Istočna Azija|istočnoj Aziji]]. Nastala je [[1922.]] na prostoru [[Rusko Carstvo|Carske Rusije]] pod vodstvom [[Vladimir Iljič Lenjin|Vladimira Iljiča Lenjina]] i [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije]], nestala [[1991.]] godine, a sastojala se od 15 republika. Bila je vodeća svjetska [[Komunizam|komunistička sila]].
Posljednji predsjednik bio je [[Mihail Gorbačov]], koji je imao cilj [[Demokratizacija|demokratizirati]] Sovjetski Savez.

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Rusije}}

=== Nastanak ===
Sovjetski Savez je došao na mjesto [[Rusko Carstvo|Ruskog carstva]], čiji je zadnji monarh, car [[Nikola II., ruski car|Nikola II.]] vladao do [[1917.]] Sovjetski Savez je osnovan u prosincu [[1922.]] kao savez [[Sovjetska Rusija|Ruske]], [[Ukrajinska SSR|Ukrajinske]], [[Bjeloruska SSR|Bjeloruske]] i [[Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika|Zakavkaske]] [[sovjetska socijalistička republika|Sovjetske Socijalističke Republike]], na čijem čelu su bile [[Boljševici|boljševičke stranke]]. 

Revolucionarna aktivnost u Rusiji počela je [[Dekabristički ustanak|Dekabrističkim ustankom]] godine [[1825.]] Iako je [[kmetstvo]] ukinuto [[1861.]], njegovo je ukidanje postignuto pod uvjetima koji su bili nepovoljni za seljake, i ohrabrili su revolucionare. Parlament, [[Duma]], osnovan je [[1906.]], ali politički i socijalni nemiri nastavljeni su i pogoršani tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] zbog vojnih poraza i nestašice hrane.

Spontani narodni ustanak u [[Petrograd]]u, kao odgovor na ratno raspadanje ruskog blagostanja i morala, kulminirao je obaranjem carske vlade u ožujku [[1917.]] ([[Februarska revolucija|Veljačka revolucija]]). Autokracija je zamijenjena privremenom vladom, čije su vođe namjeravali uspostaviti [[Demokracija|demokraciju]] u Rusiji i nastaviti sudjelovanje u savezničkim ratnim naporima. U isto vrijeme su se u zemlji raširili radnički savjeti ([[sovjet]]i), kako bi osigurali prava radničke partije. Radikalni [[boljševici]], pod vodstvom [[Lenjin|Vladimira Lenjina]], zalagali su se za [[socijalizam|socijalističku]] revoluciju u sovjetima i na ulicama. Oni su preuzeli vlast od Privremene vlade u studenom [[1917.]] u tzv. [[Oktobarska revolucija|Listopadskoj revoluciji]]. Tek poslije dugog i krvavog [[Ruski građanski rat|ruskoga građanskog rata]] ([[1918.]] – [[1922.]]), koji se sastojao i u borbi vladinih snaga i stranih trupa u raznim dijelovima Rusije, osiguran je novi [[Komunizam|komunistički]] režim. [[Mir u Rigi|Mirom u Rigi]], početkom [[1921.]], podijeljen je i sporni teritorij u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]] između [[Poljska|Poljske]] i Sovjetske Rusije. 

Od svojih prvih godina, vlada Sovjetskog Saveza bila je utemeljena na jednostranačkoj vlasti komunista, kako su boljševici sebe nazivali od ožujka [[1928.]] Poslije neobične ekonomske politike [[Ratni komunizam|ratnog komunizma]] za vrijeme građanskog rata uvedena je [[Nova ekonomska politika]] kada je sovjetska vlada tijekom 1920-ih dozvolila postojanje određene privatne ekonomske aktivnosti uz nacionaliziranu industriju, a potpuno oduzimanje hrane na selu zamijenila porezom u hrani. Rasprava o budućnosti gospodarstva pružila je podlogu sovjetskim vođama za borbu oko vlasti nakon Lenjinove smrti [[1924.]] Postupnom konsolidacijom svog utjecaja i izoliranjem rivala unutar stranke, osobito Lenjinovog očitijeg nasljednika [[Lav Trocki|Lava Trockog]], [[Josif Staljin]] je postao samostalni vođa Sovjetskog Saveza krajem 1920-ih. 

Staljin je [[1928.]] predstavio prvi [[petogodišnji plan]] za izgradnju socijalističkoga gospodarstva. U industriji je država preuzela kontrolu nad svim postojećim tvrtkama, i započela intenzivan program [[Industrijalizacija|industrijalizacije]]; u poljoprivredi je država prisvojila imovinu seljaka kako bi uspostavila kolektivne farme ([[Kolektivizacija u Sovjetskom Savezu]]). Sovjetski Savez je postao velika industrijska sila; ali je primjena plana raširila bijedu u nekim segmentima stanovništva. Kolektivizacija se suočila s otporom "[[kulak]]a", što je rezultiralo ogorčenom borbom mnogih seljaka protiv vlasti, glađu i možda i milijunima žrtava (najviše procjene 14,5 milijuna), posebno u Ukrajini, gdje je nerazumnim mjerama oduzimana hrana i urod izazvana umjetna glad, od koje je umrlo do deset milijuna ljudi u [[holodomor]]u. Socijalni prevrati nastavljeni su i sredinom 1930-ih, kad je Staljin započeo čistku u komunističkoj partiji ([[Velika čistka|Velike čistke]]); iz ovog je procesa izrasla kampanja terora koja je dovela do pogubljenja (najviše procjene 1 milijun), zatvaranja i protjerivanja (najviše procjene 9,5 milijuna) ljudi ([[Gulag]]). Ipak, unatoč ovim nemirima, Sovjetski Savez razvio se u snažno industrijsko gospodarstvo u godinama prije [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]]. 

=== Drugi svjetski rat ===
Staljin se udružio s [[Nacistička Njemačka|Njemačkom]] zaključivši [[Pakt Ribbentrop-Molotov]] godine [[1939.]] i izvršivši [[Agresija SSSR-a na Poljsku|agresiju na Poljsku]]. Dvije godine kasnije, u lipnju [[1941.]] Njemačka je izvršila [[Operacija Barbarossa|invaziju na Sovjetski Savez]]. [[Crvena armija]] zaustavila je nacističku ofenzivu u [[Staljingradska bitka|staljingradskoj bitci]], [[1943.]], i krenula u protunapad kroz [[Istočna Europa|istočnu Europu]] do [[Berlin]]a, natjeravši Njemačku na predaju [[1945.]] Iako opustošen u ratu, Sovjetski Savez iz rata je izašao kao priznata velika sila. 

=== Hladni rat ===
U relativno kratkom posljeratnom razdoblju Sovjetski Savez prvo je obnovio, a onda i proširio svoje gospodarstvo, kontrolirano isključivo iz Moskve. Sovjetski Savez konsolidirao je svoj utjecaj u istočnoj Europi, pružao pomoć komunistima u [[Kina|Kini]], i težio proširivanju svog utjecaja svugdje u svijetu. Ovako aktivna vanjska politika bila je jedan od razloga što su ratni saveznici Sovjetskog Saveza ([[SAD]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]) postali njegovi neprijatelji u [[Hladni rat|hladnom ratu]]. Unutar države nastavljene su represivne mjere; povjesničari špekuliraju da je Staljin pripremao novu čistku kad je umro [[1953.]] godine. 

U nedostatku prihvatljivog nasljednika, Staljinovi najbliži suradnici izglasali su da će zemljom vladati zajedno, iako se borba za vlast održavala iza fasade kolektivnog vodstva. [[Nikita Hruščov]], koji je pobijedio u borbi za vlast do sredine 1950-ih odbacio je Staljinove mjere terora i donekle olabavio represivnu kontrolu nad partijom i narodom ([[Destaljinizacija]]). Došlo je i do promjene smjera u vanjskoj politici, uz otopljavanje odnosa sa [[SFRJ]] i Zapadom. Ipak, Hruščovljeve su reforme u poljoprivredi i administraciji, sveukupno, bile neproduktivne. Kolege u rukovodstvu SSSR-a smijenili su Hruščova [[1964.]] 

Nakon smjene [[Nikita Hruščov|Hruščova]] uslijedio je još jedno razdoblje kolektivnog rukovodstva, koje je trajalo dok se [[Leonid Brežnjev]] nije ustoličio kao dominantna figura u SSSR-u u ranim 1970-ima. [[Leonid Brežnjev]] je predsjedavao u periodu "[[detant|primirja]]" u hladnom ratu sa Zapadom, dok je u isto vrijeme gradio sovjetsku vojnu silu; ovo je naoružavanje pridonijelo prekidu "primirja" u kasnim 1970-ima. Još jedan faktor bila je [[Afgansko-sovjetski rat|sovjetska invazija na Afganistan]] u prosincu [[1979.]] godine.

Poslije eksperimentiranja s ekonomskim reformama sredinom 1960-ih sovjetsko se rukovodstvo vratilo starim metodama ekonomske politike. Industrija je pokazivala spor, ali stabilan rast tijekom 1970-ih, dok je poljoprivredni razvoj nastavio zaostajati. Kao suprotnost revolucionarnom duhu koji je pratio rađanje Sovjetskog Saveza, prevladavajuće raspoloženje sovjetskog rukovodstva u vrijeme smrti Brežnjeva [[1982.]] bila je averzija prema promjenama. 

=== Raspad ===
U sljedećem desetljeću dominirala su dva paralelna procesa: sve očitiji raspad ekonomskih i političkih struktura Sovjetskog Saveza, i neuspjeli reformski pokušaji zaustavljanja ovih procesa. Nakon brzih izmjena [[Juri Andropov|Jurija Andropova]] i [[Konstantin Černenko|Konstantina Černenka]] na vlasti, ličnosti s duboko ukorijenjenom brežnjevskom tradicijom, energični [[Mihail Gorbačov]] napravio je značajne promjene u gospodarstvu i rukovodstvu partije. Njegova politika nazvana ''[[Perestrojka]]'' pokušala je promijeniti dotadašnju politiku središnjeg upravljanja, ali Gorbačov nije uspio ispraviti ključne mane sovjetskog sustava; do [[1991.]], kada je zavjera konzervativaca u njegovoj vladi otkrila slabost Gorbačovljeve političke pozicije, kraj Sovjetskog Saveza bio je na vidiku. 

Dana [[25. prosinca]] 1991., Mihail Gorbačov dao je ostavku na mjesto predsjednika SSSR-a, i predao dužnost [[Boris Jeljcin|Borisu Jeljcinu]]. Sljedećeg se dana Sovjetski Savez službeno raspao i do kraja godine sve su službene sovjetske institucije prestale s radom.

== Sporni odnosi ==

Na početku Sovjetski Savez nije bila diplomatski priznala većina zemalja, ali je do kasnih 1980-ih imao službene odnose s većinom zemalja u svijetu. Sovjetski Savez također je prešao dug put od autsajdera u međunarodnim organizacijama i pregovorima do jednog od arbitara sudbine [[Europa|Europe]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Bio je član [[UN|Ujedinjenih naroda]] od osnivanja, [[1945.]], i jedan od pet stalnih članova [[Vijeće sigurnosti UN|Vijeća sigurnosti UN]] koji je imao pravo [[veto|veta]] na bilo koju rezoluciju (vidi: [[Sovjetski Savez i Ujedinjeni Narodi]]). 

SSSR je postao jedna od dvije svjetske supersile, i na tom položaju je opstao četiri desetljeća, održavajući premoć u [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]] (vidi: [[Varšavski pakt]]), vojnu snagu, pomoć zemljama u razvoju, i znanstveni razvoj, posebno u svemirskoj tehnologiji i naoružanju. Napori Sovjetskog Saveza da proširi svoj utjecaj ili kontrolu na mnoge države i narode rezultirali su formiranjem socijalističkih država širom svijeta.

== Podjela ==

{| class="wikitable" style="text-align:center;"
|- bgcolor="#f0f0f0"
! colspan="5" | Podjela Sovjetskog Saveza na socijalističke republike
|-
!
! Zastava
! Republika
! [[Glavni grad]]
|width="320px" rowspan="16"|[[Datoteka:USSR Republics numbered by alphabet.svg|550px|Republics of the Soviet Union]]
|-
| '''1.''' || [[Datoteka:Flag of Armenian SSR.svg|50px]] || [[Armenska SSR]] || [[Erevan]]
|-
| '''2.''' || [[Datoteka:Flag of Azerbaijan SSR.svg|50px]] || [[Azerbajdžanska SSR]] || [[Baku]]
|-
| '''3.''' || [[Datoteka:Flag of the Byelorussian Soviet Socialist Republic.svg|50px]] || [[Bjeloruska SSR]] || [[Minsk]]
|-
| '''4.''' || [[Datoteka:Flag of Estonian SSR.svg|50px]] || [[Estonska SSR]] || [[Tallinn]]
|-
| '''5.''' || [[Datoteka:Flag of Georgian SSR.svg|50px]] || [[Gruzijska SSR]] || [[Tbilisi]]
|-
| '''6.''' || [[Datoteka:Flag of Kazakh SSR.svg|50px]] || [[Kazačka SSR]] || [[Alma-Ata]]
|-
| '''7.''' || [[Datoteka:Flag of Kyrgyz SSR.svg|50px]] || [[Kirgiška SSR]] || [[Biškek|Frunze]]
|-
| '''8.''' || [[Datoteka:Flag of Latvian SSR.svg|50px]] || [[Latvijska SSR]] || [[Riga]]
|-
| '''9.''' || [[Datoteka:Flag of Lithuanian SSR.svg|50px]] || [[Litavska SSR]] || [[Vilnius]]
|-
| '''10.''' || [[Datoteka:Flag of Moldavian SSR.svg|50px]] || [[Moldavska SSR]] || [[Kišinjev]]
|-
| '''11.''' || [[Datoteka:Flag of Russian SFSR.svg|50px]] || [[Ruska SFSR]] || [[Moskva]]
|-
| '''12.''' || [[Datoteka:Flag of Tajik SSR.svg|50px]] || [[Tadžička SSR]] || [[Dušanbe]]
|-
| '''13.''' || [[Datoteka:Flag of the Turkmen Soviet Socialist Republic (1974–1991), Flag of Turkmenistan (1991–1992).svg|50px]] || [[Turkmenska SSR]] || [[Ašgabat]]
|-
| '''14.''' || [[Datoteka:Flag of Ukrainian SSR.svg|50px]] || [[Ukrajinska SSR]] || [[Kijev]]
|-
| '''15.''' || [[Datoteka:Flag of the Uzbek SSR.svg|50px]] || [[Uzbečka SSR]] || [[Taškent]]
|}

== Popis vođa Sovjetskog Saveza ==
{{glavni|Vođe Sovjetskog Saveza}}

{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 1em 1em 1em 1em; border-style: solid; border: 1px solid #7f7f7f; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | '''Ime'''
! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | '''Titula'''
! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | '''Period'''
|-
| [[Vladimir Lenjin]]
| Premijer [[SSSR]]-a.
| [[26. listopada]] [[1917.]] – [[21. siječnja]] [[1924.]]
|-
| rowspan="2" | [[Josif Staljin]]
| Predsjednik [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|partije]]
| [[3. travnja]] [[1922.]] – [[3. ožujka]] [[1953.]]
|-
| Premijer [[SSSR]]-a
| [[6. svibnja]] [[1941.]] – [[5. ožujka]] [[1953.]]
|-
| rowspan="2" | [[Georgij Maksimilijanovič Malenkov]]
|Predsjednik [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|partije]]
|[[6. ožujka]] [[1953.]] – [[7. rujna]] [[1953.]]
|-
| Premijer [[SSSR]]-a
| [[5. ožujka]] [[1953.]] – [[8. veljače]] [[1955.]]
|-
| rowspan="2" | [[Nikita Hruščov]]
| Predsjednik [[SSSR]]-a
| [[7. rujna]] [[1953.]] – [[14. listopada]] [[1964.]]
|-
| Premijer [[SSSR]]-a
| [[27. ožujka]] [[1958.]] – [[14. listopada]] [[1964.]]
|-
| rowspan="3" | [[Leonid Iljič Brežnjev]]
| Glavni tajnik [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|partije]]
| [[14. listopada]] [[1964.]] -  [[8. travnja]] [[1966.]]
|-
| Predsjednik [[SSSR]]-a
| [[8. travnja]] [[1966.]] – [[10. studenoga]] [[1982.]]
|-
| Premijer [[SSSR]]-a
| [[16. lipnja]] [[1977.]] – [[10. studenoga]] [[1982.]]
|-
| rowspan="2" | [[Jurij Vladimirovič Andropov]]
| Predsjednik [[SSSR]]-a
| [[12. studenoga]] [[1982.]] – [[9. veljače]] [[1984.]]
|-
| Premijer [[SSSR]]-a
| [[16. lipnja]] [[1983.]] – [[9. veljače]] [[1984.]]
|-
| rowspan="2" | [[Konstantin Černjenko]]
| Glavni Tajnik
| [[13. veljače]] [[1984.]] – [[10. ožujka]] [[1985.]]
|-
| Predsjednik [[SSSR]]-a
| [[11. travnja]] [[1984.]] – [[10. ožujka]] [[1985.]]
|-
| rowspan="3" | [[Mihail Gorbačov]]
| Predsjednik [[SSSR]]-a Glavni tajnik
| [[11. ožujka]], [[1985.]] – [[24. kolovoza]] [[1991.]]
|-
| Premijer [[SSSR]]-a
| [[25. svibnja]], [[1989.]] – [[15. ožujka]] [[1990.]]
|-
| Glavni tajnik
| [[14. ožujka]] [[1990.]] – [[25. prosinca]] [[1991.]]
|}

== Šport ==
{{Glavni|:Kategorija:Šport u SSSR-u|l1=Šport u SSSR-u|:Kategorija:Sovjetski športaši|l2=sovjetski športaši}}
SSSR je imao značajnih [[šport]]skih uspjeha u [[Sovjetska košarkaška reprezentacija|košarci]], [[Sovjetska rukometna reprezentacija|rukometu]] i 
[[Sovjetska vaterpolska reprezentacija|vaterpolu]]. Održavani su i kupovi u [[Sovjetski kup u ragbiju|ragbiju]]. U SSSR-u se igrao i [[Sambo]].

== Kultura ==

=== Poznate osobe ===

==== Književnici ====

* [[Maksim Gorki]]
* [[Aleksandar Solženjicin]]
* [[Vladimir Vladimirovič Majakovski]]
* [[Aleksej Nikolajevič Tolstoj]]
* [[Mihail Bulgakov]]
* [[Boris Pasternak]]
* [[Vladimir Nabokov]]
* [[Mihail Aleksandrovič Šolohov]]
* [[Andrej Platonov]]
* [[Isak Babel]]
* [[Ivan Aleksejevič Bunin]]
* [[Josif Brodski]]

==== Filmski umjetnici ====
* [[Sergej Ejzenštejn]]

=== Blagdani ===

{| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
|- style=background:#efefef;
! Datum !! Hrvatsko ime !! Rusko ime !! Značajke
|-
| [[1. siječnja]] || [[Nova godina]] || Новый Год || Najveći blagdan u godini. Sve ruske božićne tradicije preseljene su na ovaj blagdan.
|- 
| [[7. siječnja]] || [[Božić]] || Рождество || Pravoslavni Božić, slave ga samo ozbiljni vjernici
|-
| [[23. veljače]] || [[Dan Crvene Armije]] || День Советской Армии и Военно-Морского Флота ("Dan Sovjetske vojske i mornarice")|| Stvaranje [[Crvena Armija|Crvene Armije]] u [[veljača|veljači]] [[1918.]], radni dan.
|-
| [[8. ožujka]] || [[Međunarodni dan žena]] || Международный Женский День || Službeni praznik koji slavi pokret za oslobođenje žena.
|-
| [[12. travnja]] || [[Dan kozmonautike]] || День Космонавтики ||День Космонавтики - Dan kada je [[Jurij Gagarin]] postao prvi čovjek u svemiru, [[1961.]] Radni dan.
|-
| [[1. svibnja]] || [[Praznik rada]] || Первое Мая - День Солидарности Трудящихся ("Međunarodni praznik radničke solidarnosti") || Slavi se [[1. svibnja|1.]] i [[2. svibnja]]  
|-
| [[9. svibnja]] || [[Dan pobjede (9. svibnja)|Dan pobjede]] || День Победы || Kraj [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] u Europi nakon kapitulacije [[nacizam|nacista]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] [[1945.]]
|-
| [[7. listopada]] || [[Dan sovjetskoga Ustava]] || День Конституции СССР || Donesen Ustav [[SSSR]]-a [[1977.]]
|-
| [[7. studenoga]] || [[Oktobarska revolucija]] || Седьмое Ноября || [[Oktobarska revolucija]] [[1917.]]
|}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.matica.hr/kolo/kolo2006_3.nsf/AllWebDocs/boym Mitologija svakodnevnoga života u Rusiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130517015236/http://www.matica.hr/kolo/kolo2006_3.nsf/AllWebDocs/boym |date=17. svibnja 2013. }}, [[Svetlana Boym]], Kolo, Broj 3, jesen 2006.

{{Članice Varšavskog ugovora}}
{{Komunističke države}}
{{Rusija}}
{{Ukrajina}}
{{Bjelorusija}}

[[Kategorija:Bivše države]]
[[Kategorija:Komunističke države|Sovjetski Savez]]
[[Kategorija:SSSR| ]]