Hrvatska glagoljica u

Znameniti �e�ki kralj Karlo IV. dao je godine 1347. za hrvatske glagolja�e podignuti golemi samostan Emaus (Na Slovanech), u naselju Nove Mjesto u Pragu (ulica Vi�ehrad). To je i danas najljep�i goti�ki samostan u glavnom gradu �e�ke. Zgrada je te�ko stradala za vrijeme II. Svjetskog rata. Nakon 1945. pretvorena je u sanatorij, a danas je muzej. Prema nekim izvorima u taj je samostan 1348. bilo pozvano �ak 80 hrvatskih glagolja�a benediktinaca, vjerojatno s otoka Pa�mana. Zanimljivo je da je gra�en nedaleko od Karlova sveu�ili�ta osnovanog 1348. Karlo IV. je tako�er osnovao i Sveu�ili�te u Be�u 1365.

Benediktinski samostan Emaus u Pragu koji je �e�ki kralj Karlo IV.
gradio za hrvatske glagolja�e 1348.

U glagolja�kom samostanu Emaus je me�u inim godine 1395. pisan jedan vrlo znameniti evan�elistar, prepisan iz jo� starije hrvatske glagolji�ke knjige nastale vjerojatno u Omi�lju na Krku. Knjiga je na nepoznat na�in dospjela u Carigrad. Godine 1574. poklonjena je francuskom kardinalu Charles de Loarraineu prigodom njegova posjeta Turskoj, koji ju je donio u Reims gdje je stolovao kao biskup. Poznata je pod nazivom Knjiga posve�enja ili Reimski evan�elistar, a uvezana je jo� u Pragu zajedno s jednom �irilskom liturgijskom knjigom iz 11. st. u skupocjene korice opto�ene dragim kamenjem i relikvijama. Francuski su kraljevi prema jednoj legendi stolje�ima na nju prisezali prigodom krundibe, me�u njima Charles IX., Henri II., Louis XIII. i Louis XIV. Dragocjenosti su s korica knjige iskidane za vrijeme Francuske revolucije. Knjiga posve�enja (koja se ponekad zove i Krunidbena knjiga), danas se �uva u trezoru Gradske knji�nice u Reimsu. Kao velika dragocjenost knjiga se nerado vadi iz trezora.

Hrvatski glagolja�i djelovali su u Pragu tijekom osamdesetak godina, od 1348. do oko 1430., tj. do Husitskih nemira. Oni su sa staro�e�kog preveli na hrvatski glagoljicom i poznati Lucidarij, svojevrsnu kr��ansku enciklopediju. Prema Josipu Hammu �e�ki glagolja�i djeluju u Emausu rabe�i hrvatsku glagoljicu sve do 17. st. Prema istaknutom �e�kom lingvistu Nemecu utjecaj hrvatskih glagolja�a u Pragu na razvoj �e�kog pravopisa nije bio "niti velik niti zanemariv". �ini se da je npr. znameniti �e�ki ha�ek (kva�ica, npr. na �) dospio u �e�ki pravopis upravo zahvaljuju�i hrvatskim glagolja�ima, preko glagolji�koga �. Godine 1962. otkriven je hrvatski glagolji�ki grafiti uparan 1420. u zid kaptolske dvorane u Emausu. To je jedini poznati glagolji�ki natpis na tlu �e�ke, dok ih je u samoj Hrvatskoj akademik Branko Fu�i� do 1982. evidentirao oko tisu�u dvjesto u svojem djelu Glagoljski natpisi.

Louis Leger: L'evangeliaire slavon de Reims dit Texte du sacre, Edition fac-simile, Acad�mie Nationale de Reims, 1899
(from the 2006 exhbition in NSK, Zagreb)

Malo je poznato da je kralj Karlo IV. kao mladi� boravio nekoliko dana u na�em Senju godine 1337., kad je imao 21 godinu. Tamo se sprijateljio s obitelji Frankapan, a Bartolomej Frankapan mu je osigurao vojnu pratnju za nastavak putovanja. Posve je sigurno tijekom boravka u Senju dolazio i na glagolja�ku misu u katedralu sv. Marije, jedinu katedralu u povijesti Zapadanog Kr��anstva u kojoj se nije rabila latinska misa, nego samo glagolja�ka, sve do II. Vatikanskog koncila 1962-65. Postoje �ak i raniji va�ni tragovi kulturnih dodira izme�u Hrvata i �eha, jo� u 10. i 11. st. Ako posjetite Prag, preporu�am vam da otputujete u obli�nji znameniti benediktinski samostan Sazava na istoimenoj rijeci blizu Praga, gra�en u 11. st., koji je danas muzej. U njemu je opisan razvoj �e�ke pismenosti, a jedna od prostorija ("hrvatska soba") posve�ena je isklju�ivo prikazu djelovanja hrvatskih glagolja�a u Pragu u goti�kom samostanu Emaus (Na Slovanech). U spomenutoj "hrvatskoj sobi" benediktinskog samostana u Sazavi nalazi se i velika reprodukcija jedne stranice Reimskoga eva�elistara, uz koju pi�e da su "na tu knjigu prisezali francuski kraljevi prigodom krunidbe". Isti podatak �itamo i u stru�noj publikaciji o samostanu Sazava.

�e�ki filozof Jan z'Hole�ova iz 14. st. napisao je u svom traktatu o religioznoj pjesmi "Hospodine, pomiluj ny" (= "Gospodine, smiluj se", koja se i danas pjeva), da sadr�i mnoge hrvatske rije�i (kao hospodine = gospodine). Na jednom mjestu tvrdi da �e�ki jezik i narod potje�u od Hrvata: ...nos Bohemi et genere et lingua originaliter processimus a Charvatis, ut nostrae chronicae dicunt seu testantur, et ideo nostrum boemicale ydioma de genere suo est charvaticum ydioma.. Usput, u telefonskom imeniku grada Praga postoji preko pet stotina prezimena hrvatskoga korijena (daleko najvi�e Charvat, zatim Chorvat, Krobat, Krobot i dr.). Nu, to je sasvim druga pri�a.

Fragment hrvatskog glagolji�kog psaltira iz prve polovice 14. st., donesen iz Hrvatske u
Samostan Emaus u Prag, koji se danas �uva u Knji�nici Nacionalnog muzeja (Narodni Muzeum) na
Vaclavskom trgu u prijestolnici �e�ke.

Glagolja�ki samostan Emaus (Na Slovanech) nije jedino mjesto u Pragu koje �uva tragove hrvatskih glagolja�a. U knji�nici Narodnog muzeja (Narodni muzeum) na Vaclavskom trgu u Pragu nalazi se petnaestak glagolji�kih dokumenata iz 14. i 15. stolje�a, koji su uspomena na djelavanje hrvatskih benediktinaca glagolja�a. U Narodnom muzeju u Pragu nalaze se ostatci glagolji�kih misala i brevijara pisanih ve�inom u Pragu, dok su neki i iz Hrvatske. Svaki list se pa�ljivo �uva u dvostrukome staklenom okviru. U tom muzeju je i zanimljiva knji�ica, dosta o�te�ena, s tekstovima molitava i crkvenih prikazanja iz Hrvatske, pisana kurzivnom glagoljicom u 18. st. U njoj �ete na�i i molitvu za brod. Osobito su lijepi tekstovi Marijina pla�a.

Tre�e mjesto u Pragu od interesa za hrvatsku glagolja�ku kulturu je Narodna i sveu�ili�na knji�nica Klementinum, vrlo blizu Karlova mosta na Vltavi. U odjelu za dragocjenosti te vode�e sveu�ili�ne knji�nice u �e�koj �uva se tzv. Lobkowitzov psaltir, divna glagolji�ka knjiga maloga formata koju je pisao li�ki glagolja� Kirin. Dovr�ena je u Senju godine 1359., a u Prag su je donijeli, �ini se, hrvatski benediktinci. Odu�evili su me lijepi glagolji�ki inicijali, mjestimice doista "otka�eni". Spomenuti Lobkowitz bio je pra�ki princ i kolekcionar, te bi stoga knjigu bilo primjerenije zvati Kirinov glagolji�ki psaltir, kao �to je nekada bio obi�aj (tako ju zove npr. i Jozef Vajs, poznati �e�ki istra�iva� hrvatske glagoljice). Zanimljiva je i golema �eska hlaholska Biblija iz godine 1416. koju su pisali �e�ki u�enici hrvatskih glagolja�a, �to u knjizi i izrjekom navode (folija 258a):

Psana tato bible ot bratrzi Kla�terskich’ ale n� ot pisarzov’ charvat’skich’

tj. Bibliju su pisala samostanska bra�a ali ne hrvatski pisari. Usput, vrlo je va�an i malo poznat podatak da je ve� u 14. st. u Hrvatskoj tako�er postojala glagolji�ka Biblija. O tome govori jedan dokument iz Zadarskog dr�avnog arhiva iz godine 1380. koji je otkrio fra Petar Runje. Na�alost, ta je hrvatska glagolji�ka Biblija izgubljena. U Pragu se �uva i jedan od devet poznatih primjeraka hrvatskoga glagolji�kog misala Pavla Modru�anina tiskanog 1528. Ostali primjerci su u Veneciji, Odesi, Cambridgeu, Londonu, dva u Petrovgradu, i tri u Zagrebu.

Zanimljivo je pro�itati mi�ljenje L. Pacnerove, koja se "sla�e s Josefom Vajsom da moramo biti zahvalni hrvatskim sve�enicima �to su za nas sa�uvali glagolji�ku izobrazbu i opet ju donijeli u �e�ku. Taj �in je bio velik doprinos na�oj (tj. �e�koj) kulturi" (vidi [Ludmila Pacnerova, Staro�eske literarni pamatki a charvatska hranata hlaholice, str. 408]):

Souhlas�m s J. Vajsem,22 �e m�me b�t vd��ni charv�tsk�m mnich�m za to, �e pro n�s uchovali hlaholskou vzd�lanost a p�inesli ji zp�t do �ech. Tento po�in byl velk�m p��nosem pro na�i kulturu.

Glagolitic musical manuscript, 15th century

Hrvatski glagolji�ki odlomak s glazbenim oznakama (neumama) na�en u Strahovu, dijelu grada Praga, a �uva se u Sveu�ili�noj knji�nici u Ljubljani. To je o�evidno dio nepoznatog hrvatskog rukopisa iz 15. st. Prema Jozefu Vajsu odlomak pokazuje da hrvatski glagolja�i nisu zaostajali za latinskim sve�enstvom u Hrvatskoj, vidi njegovu knjigu, str. VIII. Taj glagolji�ki glazbeni list je prona�en kao omot Kepplerove Astronomije! Vidi [Pacnerova, Staro�eske literarni pamatki a charvatska hranata hlaholice, str. 416].

Emaus, Prag, fragment graduala s neumama

Hrvatski glagolji�ki fragment graduala iz 14. st. podrijetlom iz samostana Emaus (Na Slovanech) u Pragu.

Prema [Ludmili. Pacnerovoj, Staro�eske literarni pamatki a charvatska hranata hlaholice, str. 417], dragocjen prinos najnovijim istra�ivanjima su dokazi o broj�anim vrijednostima grafema iz posljednje �etvrtine hrvatko-glagolji�ke azbuke: (� = 2000, jor (stari znak) = 3000, ju = 5000):

Cenn�m p��nosem nejnov�j��ch n�lez� z na�� doby jsou doklady na ��selnou platnost graf�m� z posledn� �tvrtiny charv�tskohlaholsk� abecedy (� = 2000, jor (star� znak) = 3000, ju= 5000).

Podsjetimo se da se glagolji�ki �a nalazi u zna�enju broj�ane vrijednosti 2000 (tj. godine 2000.) u slu�benom biskupskom grbu dr. Mile Bogovi�a, biskupa Gospi�ko-senjskoga.

Evo kako glasi hrvatski sa�etak ovog va�nog �lanka Ludmile Pacnerove ([L. Pacnerovoj, Staro�eske literarni pamatki a charvatska hranata hlaholice]):

S a � e t a k
STARO�E�KI KNJI�EVNI SPOMENICI I HRVATSKA UGLATA GLAGOLJICA
Tre�e razdoblje glagolizma u �e�koj zapo�elo je u novom Emauskom samostanu (Na Slovanech) koji je utemeljio Karlo IV. pozvav�i hrvatske benediktince da u njemu njeguju liturgiju i knji�evnost na slavenskom jeziku. U posljednjim desetlje�ima 14. i na po�etku 15. stolje�a tu su hrvatskom uglatom glagoljicom bili pisani ne samo hrvatski, ve� i staro�e�ki rukopisi. Ta je djelatnost posebno poglavlje u �e�koj kulturnoj povijesti. Sa�uvani ostatci �e�koglagoljskih knjiga (fragmenti Biblije, biblijske pri�e (Comestor), Pasional i Zlatna legenda) imaju veliko zna�enje za povijest �e�koga jezika i knji�evnosti, jer se u njima �uvaju ina�ice tekstova koje nisu potvr�ene u drugim spomenicima.

Klju�ne rije�i: Samostan Emaus (Na Slovanech), �e�ka glagoljska knji�evnost, hrvatska uglata glagoljica, �e�ki glagoljski Comestor, �e�ka glagoljska Biblija, �e�ki glagoljski Pasional, �e�ka glagoljska Legenda aurea, �e�ki glagoljski kolofon, �e�ki glagoljski natpis, samostan Ole�nica, samostan Kleparz (Krakov), benediktinci glagolja�i i glagolja�ko pjevanje

Sje�am se da je �e�ka 1980-ih imala nov�anicu od 25 kruna s glagolji�kom azbukom. Poznata je i Jana�ekova Glagoljska misa. Treba ipak naglasiti da se glagolja�ka kultura u �e�koj niti opsegom niti kakvo�om ne mo�e mjeriti s impozantnim deblom hrvatske glagoljice. Svaki na� posjetitelj �e�ke trebao bi znati da �ak tri vrhunske institucije u Pragu �uvaju hrvatske glagolji�ke dragocjenosti:

Benediktivnski samostan u Sazavi (50tak km od Praga), spomenik nulte kategorije, ima �ak cijelu jednu prostoriju posve�enu hrvatskim glagolja�ima. Bilo bi lijepo kada bi se sli�an izlo�beni prostor osmislio u Zagrebu. Uputio bih rije�i priznanja na�em veleposlanstvu u Parizu, koje na svojim lijepim internetskim stranicama ukratko upoznaje francuske �itatelje s Reimskim evan�elistarom, pisanim u Pragu 1395. Ta knjiga na doista �udesan na�in povezuje Hrvatsku s �e�kom, mo�da Ukrajinom, Ma�arskom (?), Turskom i Francuskom.

Cathedral of St Vitus, Hradcani, Prague (photo by dr. Kresimir Malaric)

Re. Sclavoniae, Croatiae, Dalmatiae (Kraljevina Slavonija, Hrvatska i Dalmacija), katedrala sv. Vita na Hrad�anima u Pragu.
Primijetimo da je grb Slavonije isti kao i grb Bosne.

Spomenimo jo� jedno iznimno va�no, ali malo poznato mjesto od interesa za poznavanje tragova hrvatske kulture u Pragu. Radi se o znamenitoj katedrali sv. Vita na brdu Hrad�ani iznad Vltave, spomeniku nulte kategorije i najve�oj katedrali u �e�koj. U toj katedrali �uvaju se neki od najstarijih hrvatskih grbova. To�nije, iznad oltara s lijeve strane, u nizu od nekoliko desetak grbova europskih dr�ava i kne�evstava iz 16. st., koji se ni�u na visini oko 7m, nalaze se vrlo uo�ljivi hrvatski, dalmatinski i slavonski grb. Ispod njih pi�e Re. Scalvoniae, Croatiae, Dalmatiae.

Vi�e podataka mogu�e o hrvatskim glagolja�ima u samostanu Emaus u Pragu nalazi se u [Damjanovi�, Filolo�ki razgovori, u odjeljku "Hrvatska glagoljica u Pragu", str. 45-51].

U glagolja�kom smostanu Emaus (ili Na Slovanech) u Pragu iz 14. st. je oko 2000., tijekom renovacije, prona�en natpis pisan hrvatskom uglastom glagoljicom. Na slici se nalazi na gornjoj borduri iznad triju krugova upisan crnom bojom. Na po�etku je vidljivo glagolji�ko slovo � (�rv). Fotografirao Vladko Bili�.

Hrvatska glagoljica u �e�koj